Hrvatskoj je u prethodnom sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2007. do 2013. stavljeno na raspolaganje ukupno 708 milijuna eura iz pretpristupnog fonda IPA i Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, od čega je dosad povukla četvrtinu. Prema pravilima EU-a, 25 posto predviđenih sredstava se može izgubiti ako se na vrijeme ne ugovore projekti.

Od tih 708 milijuna eura, više od polovice, 450 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, fondova koji su Hrvatskoj dostupni za prvih šest mjeseci članstva u drugoj polovici 2013. godine.

Od pristupanja do sada Hrvatska je poslala Komisiji zahtjeve za naplatu u visini od 33 milijuna eura, a slične ciljeve trebat će ispuniti ove i sljedeće godine. Prema pravilu N+3, prema kojem raspoloživa sredstva moraju biti potrošena u četiri godine, najveći dio tih sredstava, oko 400 milijuna eura mogao bi se naplatiti do 2016. godine, što će biti najveći test hrvatskih apsorpcijskih sposobnosti. Komisija očekuje da većina projekata za povlačenje tih preostalih sredstava neće biti ugovorena prije jeseni ove godine, što znači da bi se to moglo dogoditi tijekom 2015.

Sada je pred Hrvatskom veliki posao izrade programa za korištenje sredstava iz sadašnjeg višegodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2014.-2020. godine. U tom razdoblju Hrvatska iz strukturnih i kohezijskog fonda može povući 8,092 milijardi eura, prenosi Hina. Prema izvoru iz Europske komisije, Hrvatska bi negdje u ožujku trebala dobiti 150 milijuna eura avansa, sredstava koji služe za predfinanciranje projekata.