Napominju da nisu sigurni u točan datum kada će se to dogoditi jer dokumenti o pregovorima nisu dostupni javnosti putem interneta.

Srdoč i Anand Samy navode da je riječ o još jednom pitanju koje upućuje na potrebu veće transparentnosti o pristupnim pregovorima Hrvatske s Europskom unijom.

'Ako se onemogući Hrvatskoj daljnja ekspanzija vinogradarstva i maslinarstva, tako se uskraćuje hrvatskim građanima sloboda izbora za bavljenjem ovim značajnim mogućnostima', navode Srdoč i Anand Samy.

Dvojac iz Adriatic instituta navodi primjer Čilea koji je od malog proizvođača vina u manje od 20 godina izrastao u diva u ovoj industriji, s izvozom većim od milijardu dolara.

Europska unija u sustavu zajedničke poljoprivredne politike zemljama članicama nameće kvote. Adratic institut navodi da EU tako zapravo zatomljuje konkurenciju u zajedničkom tržištu.

Pod premisom 'izbjegavanja viškova određenih poljoprivrednih dobara na tržištu', EU guši velike potencijale u proizvodnji vina, maslinova ulja i srodnih kultura u Hrvatskoj. Nakon ulaska u Europsku uniju bit će nemoguće zbog sustava kvota opravdati novo povećanje nasada i proizvodnje.

Bivši estonski premijer Mart Laar, ujedno i član savjetničkog tima Adriatic instituta, kaže da hrvatski pregovarači ne rade dobro svoj posao i proziva i bivšu hrvatsku ministricu vanjskih poslova Kolindu Grabar-Kitarović da je pristajanjem na takav odnos s EU-om potkopala hrvatske potencijale i nacionalnu ekonomiju.

U Adriatic institutu primjećuju da je hrvatska pregovaračka pozicija slaba jer je vode korumpirane HDZ-ovske strukture koje uništavaju mogućnosti naše zemlje. 'Zbog korupcije i slabog pravosuđa političke elite prave nepovratne ustupke odričući se pritom golemih gospodarskih potencijala. Ne smijemo dopustiti da se to dogodi', poručuju Srdoč i Anand Samy.