Žalimo za svakim izgubljenim životom - i hrvatskim i srpskim, no naglašavam da je uzrok tome bila Miloševićeva ekspanzionistička, velikosrpska politika. Stoga nije dobro što su danas vrlo glasni u Srbiji baš oni koji su bili vrlo tihi u vrijeme okupacije hrvatskog teritorija ili su pak javno podržavali Miloševićevu politiku, istaknula je predsjednica na središnjem kninskom trgu, prekidana burnim pljeskom i uzvicima 'Franjo, Franjo!'

Predsjednica je naglasila da svečana proslava 20-e obljetnice Oluje, nije usmjerena ni protiv koga, pa ni protiv Srbije: 'Mi smo narod koji zna cijeniti krvlju stečenu slobodu jer rat je bio ovdje, a ne tamo negdje daleko. Danas slavimo svoju pobjedu i zajedništvo, povratak u svoj ustavno pravni poredak 10.400 kvadratnih kilometara svojeg okupiranog teritorija. S najdubljom zahvalnošću sjećamo se preko 200 hrvatskih vojnika poginulih u Oluji, dvoje nestalih i 200 tisuća hrvatskih kćeri i sinova koji su predvođeni vrhovnim zapovjednikom i prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom slomili kičmu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj', poručila je predsjednica nakon polaganja vijenaca ispred Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95.

Grabar Kitarović podsjeća na značenje Oluje te poručuje da je ta akcija čista kao suza. Oluja je, podsjeća, bila briljantno vođena vojna akcija koja je spriječila pad zaštićene zone Bihać i možda još i veći masakr od onog u Srebrenici.

'Nitko ne poriče da su se nakon Oluje dogodili zločini i ubojstva, no Oluja je čista kao suza i jedna je do zaglavnih kamena moderne hrvatske države', poručila je Grabar Kitarović. Podsjetila je i kako je hrvatski državni vrh i međunarodna zajednica učinila sve kako bi se okupirani hrvatski teritoriji mirno reintegrirali što su pobunjeni Srbi odbijali. Predsjednik Tuđman, kazala je, pozvao je hrvatske građane srpske nacionalnosti koji nisu aktivno sudjelovali u pobuni da ostanu kod svojih kuća bez bojazni za život i imovinu dočekaju hrvatsku vlast, a zapovjed o evakuaciji srpskog stanovništva s okupiranog područja potpisali su njihovi politički i vojni vođe Martić i Mrkšić.

'Kad danas srpski političari izjavljuju kako je Olujom proveden genocid nad srpskim narodom i to uspoređuju s onim u Srebrenici poručujem im s ovog mjesta: Gospodo okanite se mitova, laži i obmana i okrenite se europskoj budućnosti. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte sjeme novog zla', poručila je predsjednica.

Odbacila je i pokušaj nametanja teze kako su Srbi danas u Hrvatskoj građani drugog reda. 'Upravo suprotno - srpskoj nacionalnoj manjini zajamčena su sva građanska i manjinska prava po najviši europskim standardima i bila bih iznimno sretna kada bi ista uživali i naši Hrvati u Srbiji', kazala je Grabar Kitarović.

Ocjenila je da je Hrvatska puno postigla u proteklih 20 godina, ali i kako su veliki izazovi pred nama: 'Moramo učiniti sve da mlade zadržimo u našoj domovini i ne smijemo dopustiti da žrtve koje su pale za slobodu budu žrtve za opustjelu i odumiruću Hrvatsku. Pitanje odumiranja nacije postavit ću kao jedno od glavnih tijekom svog mandata', obećala je.

Čestitajući braniteljima njihov dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te 20 obljetnicu Oluje zahvalila se svima na toplom dočeku u Kninu: 'Ne grije samo sunce, griju i vaša srca. Hvala vam na optimizmu kojeg ovdje vidim danas, hvala na vjeri u svoj narod, na vjeri u svoju hrvatsku domovinu i našu budućnost. Taj vaš optimizam, duh i domoljublje i meni daje optimizam i vjeru u našu Hrvatsku. Vi ste moja snaga. Zahvaljujem vam na tome i moram vam reći: volim te narode moj, volim te zemljo moja Hrvatska', što je dočekano burnim pljeskom.

Nazočne je na kraju pozvala da ostatak dana provedu 'u druženju i dostojanstvenom veselju kako to doliči pobjednicima'.

Kinska gradonačelnica Josipa Rimac poručila je kako nikome ne smijemo dopustiti da nam ugasi luč slobode. Pobjeda u Oluji kruna je težnje hrvatskog naroda za ponovnu uspostavu hrvatske države te se može s pravom zvati danom svih hrvatskih pobjeda, rekla je Rimac.

Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Dražimir Jukić naglasio je kako su se branitelji borili za istinu koju im nitko ne može oduzeti. Odgovorio je na poruke koje ovih dana stižu iz Srbije. 'Branili smo svoje, hrvatski heroji oslobađali su svoju zemlju i nisu posezali za tuđom i opet bi učinili isto - i pobijedili', poručio je Jukić.

Kazao je i kako obilježavanja Oluje ne bi smjele pratiti podjele: 'Branitelji ovo je vaš dan, a mene kao hrvatskog branitelja istinski žalosti što u ovom trenutku nisu s nama predsjednici Vlade i Sabora', rekao je Jukić. Spomen premijera i predsjednika Sabora dio okupljenih građana popratio je burom negodovanja. Jukić se prisjetio i branitelja koji mjesecima prosvjeduju u Savskoj 66, pozvavši ministra obrane i predsjednika vlade "da zatome taštinu i postupe časno prema onima koji su im omogućili da danas budu tamo gdje jesu'. Branitelji, kaže, ne traže ništa, ali neće dozvoliti da se prema njima vlast odnosi kao da su teret, jer oni to nisu. .

Za poginule je molio vojni ordinarij Juraj Jezerinac, pozvavši na jedinstvo oko vrijednosti za koje su živote dali hrvatski branitelji: 'Ne dopustimo podjele i nesloge, jer nas podjele razdvajaju, a sloga ujedinjuje', kazao je Jezerinac.

Josipović pun razumijevanja za Milanovića, Škare Ožbolt sa suzama u očima

Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović izrazio je razumijevanje za premijerovu odluku da ne održi nikakve govore u srijedu Kninu.

'Vjerojatno je tako odlučio poučen prošlogodišnjim iskustvima kada mu se zviždalo. Možda je baš zato izbjegao govore', odgovorio je kratko Josipović i dodao da je Hrvatska jučer na mimohodu u Zagrebu pokazala jedinstvo.

Kninska gradonačelnica Josipa Rimac zahvalila je svim građanima koji su na veliki dan došli u Knin iskazati počast i poštovanje onima koji su nam podarili slobodu, hrvatskim braniteljima. Prisjetila se i poziva na mir biskupa Badurine koji je 1990. uputio pobunjenim Srbima u Kninu izrazivši i brigu za Hrvate u tom gradu.

Rimac se prisjetila i don Mirka Barbarića koji je 10. listopada 1991. svjedočio o stradanjima Hrvata u kninskom zatvoru.

Zbog svega toga, poručila je, pobjeda u Oluji bila je i ostala kruna težnje hrvatskog naroda za ponovnom uspostavom državnosti i neovisnosti. Podsjetila je da se nikada ne smije zaboraviti da je 15.000 branitelja dalo živote za Hrvatsku.

Vesna Škare Ožbolt, sa suzom u oku, prisjetila se Oluje prije 20 godina nakon koje je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, na vrhu kninske tvrđave, poljubio hrvatsku zastavu. Sjetila se i pregovora sa srpskom stranom prije Oluje u kojima se pokušalo naći mirno rješenje te Tuđmanovih poziva Srbima.

'Tada je predsjednik Tuđman stalno zvao izbjegle Srbe da se vrate u Hrvatsku, no svi su pregovori propali jer se nitko nije želio vratiti', kazala je Škare Ožbolt.

Rekla je i kako joj nije drago što su u Kninu bile dvije odvojene ceremonije polaganja vijenaca, Vlade i predsjednice, jer drži da se treba poslati poruka zajedništva, mira i jedinstva.