González Morales je sastavio izvješće nakon višednevnog posjeta Bosni i Hercegovini kako bi se osobno uvjerio u razmjere migrantske krize koja pogađa tu zemlju, a predstavio ga je u utorak.

'Dobio sam pouzdane informacije o prisilnom vraćanju migranata i tražitelja azila od strane hrvatske granične policije na teritoriju BiH. Prema izjavama koje su mi date, mnogi migranti su prisilno vraćeni do granice BiH bez da je proveden bilo kakav zvaničan postupak. Konkretne taktike su različite, međutim, među uobičajenim obrascima su hvatanje ljudi u pokretu, oduzimanje njihovih osobnih stvari, posebno sredstava za komunikaciju, udaranje ljudi palicama i ganjanje s psima kako bi ih fizički iscrpili i spriječili ih da ponovo pokušaju preći granicu. Više migranata muškaraca je prema navodima skinuto, premlaćeno i prisiljeno da se pješke, bosi, vrate u BiH', naveo je González Morales u svom završnom izvješću.

Posebni izvjestitelj UN-a konstatirao je kako 'zlostavljanje od strane hrvatske granične policije jasno predstavlja povredu ljudskih prava tih osoba'.

Njegov je zaključak kako takvo postupanje hrvatske policije zapravo nema stvarnog učinka odnosno ne odvraća migrante od njihove nakane da nastave put ka Europskoj uniji nego je samo doveo do cvjetanja mreže krijumčara i organiziranog kriminala što pak zahtijeva hitnu pozornost i djelovanje svih zemalja regije.

González Morales je u izvješću naveo kako je o ovom problemu razgovarao i s hrvatskim veleposlanikom u BiH Ivanom Sabolićem te je najavio kako će nastaviti dijalog s vlastima Hrvatske pri čemu očekuje kako će uskoro dobiti informacije o poboljašnju stanja na ovom planu. U izvješću posebnog izvjestitelja UN-a naveden je podatak kako je od početka 2018. godine do koolvoza ove godine u BiH ušlo čak 40 tisuća ilegalnih migranata. Sada ih je u toj zemlji oko 7300 a svi ostali uspjeli su nastaviti put ka Zapadu.

Upozorio je kako su posebice ugrožena djeca kojih je među migrantima 20 posto a trećina njih je stigla u BiH bez roditeljske pratnje.

Vlastima BiH upućen je apel da poboljšaju smještajne uvjete u prihvatnim centrima, posebice onima u Unsko-sanskoj županiji gdje je koncentriran najveći broj migranata te da država za to preuzme odgovornost. Decentralizirani ustroj BiH i ovdje se pojavio kao problem.

'Fragmentirana politička struktura, nedostatak jedinstvene vizije i volje tijela vlasti na različitim razinama za iskrenom suradnjom podrivaju uživanje ljudskih prava migranata i tražitelja azila', kazao je González Morales na konfereciji za novinstvo.