Prvi svjetski humanitarni summit u povijesti održava se u ponedjeljak i utorak u Turskoj, zemlji koja je zbog rata u Siriji u zadnje vrijeme prihvatila milijune izbjeglica. Sazvan je na inicijativu glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona, a okupio je predstavnike 180 od ukupno 193 zemlje članice UN-a, te 70 predsjednika država i vlada, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Iz skupine najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) summitu se odazvala samo njemačka kancelarka Angela Merkel.  Uz predsjednike država i vlada okupilo se i oko 6000 drugih sudionika, predstavnika humanitarnih i međunarodnih organizacija te civilnog društva i privatnog sektora. Skup prati 800 novinara. Mjere osiguranja iznimne su.

Skup je otvorio glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon koji je rekao da je zbog akutnih kriza diljem svijeta najviše ljudi napustilo svoje domove od Drugog svjetskog rata. Za sprječavanje sukoba potrebna je politička volja, rekao je i pozvao na donošenje međunardnog zakona o ljudskim pravima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kazao je da je njegova zemlja primila najviše izbjeglica iz Sirije i Iraka, te poručio da im Turska 'nikada neće zatvoriti svoja vrata'.

Na skupu će se pokušati dogovoriti učinkovitije humanitarno djelovanje u svijetu suočenom sa 60 milijuna raseljenih osoba i 130 milijuna ljudi koji traže humanitarnu pomoć. Samo prošle godine bez doma je ostalo 8,6 milijuna ljudi, među kojima je i 1,5 milijuna sirijskih izbjeglica pogođenih petogodišnjim ratom u toj zemlji.  Teške humanitarne krize potresaju i Jemen, Južni Sudan i Irak, kojima je potrebno sve više pomoći, ali i sredstava za rad humanitarnih organizacija. UN procijenjuje da je potrebno osigurati 20 milijardi dolara, a dosad je osigurano samo pet milijardi.

Stoga će se na summitu razgovarati o inicijativama za unapređenje međunarodnog humanitarnog djelovanja te utvrditi načela suradnje s ciljem spašavanja života i ublažavanja patnje na područjima pogođenim ratom ili prirodnim katastrofama. Očekuje se i postizanje dogovora oko konkretnih akcija i preuzimanja obveza kako bi zemlje mogle što spremnije odgovoriti na krize i izvanredne situacije u svjetlu ovogodišnjeg izvješću UN-a, prema kojemu su humanitarne potrebe na svjetskoj razini narasle za 22,6 milijardi dolara u zadnjih 15 godina.

Jedna od tema su i inovativni načini financiranja sve većih humanitarnih potreba - poput poreza na nogometne utakmice ili koncerte te financiranje iz islamskih humanitarnih priloga.

Hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović u Istanbul je stigla u nedjelju na poziv glavnog tajnika UN-a i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana. U ponedjeljak ujutro sudjelovala je na zatvorenom sastanku predsjednika država i vlada na kojem se raspravljalo o izazovima i mogućnostima za pružanje humanitarne pomoći.

Najavljeno je i njezino obraćanje na otvaranju summita, a obratit će se i sudionicima okruglog stola o 'Političkom vodstvu za sprečavanje i zaustavljanje sukoba', te će supredsjedati okruglim stolom na temu 'Žene i djevojčice – Kako pojačati djelovanje za postizanje ravnopravnosti spolova'. U Istanbulu će 15 radnih skupina razgovarati o različitim oblicima pomoći ugroženom stanovništvu, edukaciji u izvanrednim situacijama, ulozi žena u krizama, zaštiti novinara, humanitarnim načelima i zakonima ratovanja. U sklopu sastanka bit će organizirano 17 okruglih stolova i oko 130 popratnih aktivnosti na kojima će sudjelovati i predstavnici 345 kompanija iz cijelog svijeta.