Kako saznaje dnevnik razgovarat će se o sporazumima solidarnosti i s Italijom, Mađarskom te Austrijom, što podrazumijeva tehničke, pravne i financijske aranžmane. U pitanju je mehanizam predviđen europskom uredbom o sigurnosti opskrbe iz 2017., ali do sada je potpisano u EU svega šest sporazuma solidarnosti. Prvi u prosincu 2020. godine između Njemačke i Danske, potom krajem 2021. godine između Njemačke i Austrije, a čak četiri su potpisana ove godine - između Estonije i Latvije, Litve i Latvije, Italije i Slovenije te Finske i Estonije.

Europska komisija je pak u međuvremenu dopunila uredbu člancima koji, u slučaju potrebe, mogu izravno biti primjenjivi i ako nema bilateralnih sporazuma. Cilj je, kako se navodi, da si zemlje međusobno pomažu kako bi se osiguralo da njihovi tzv. zaštićeni potrošači (kao što su kućanstva i bolnice) budu opskrbljeni plinom i u najvećoj krizi. Kako je na ovotjednom izvanrednom europskom sastanku o energetici rekao slovenski ministar, Ljubljana svakako želi da se sporazum s Hrvatskom zaključi prije kraja ljeta, a prijedlog su uputili i Austriji.

Prema najnovijem EU dogovoru o smanjenju potrošnje plina do proljeća 2023. od 15 posto (štednja je u ovoj fazi dobrovoljna, ali u slučaju EU uzbune postaje obavezna), članice trebaju do kraja ljeta ažurirati i svoje postojeće intervencijske planove za krizu u opskrbi plinom i pokazati kako namjeravaju ispuniti ciljeve redukcije, a o svemu tome svaka dva mjeseca izvještavati Europsku komisiju. Od članica koje traže solidarnu isporuku plina tražit će se pak da pokažu koje su mjere poduzele za smanjenje potražnje na domaćem terenu, piše novinarka Jutarnjeg lista Gordana Grgas.