Od srijede prijepodne prepolovljen je protok ruskog prirodnog plina kroz Sjeverni tok 1 u Njemačku. Za najveće europsko gospodarstvo veliki je to udarac, a ako Rusija u potpunosti prekine ove zime isporuku plina, to bi Njemačku moglo gurnuti u recesiju i potrošačima diljem svijeta uzrokovati strelovit skok cijena energenata
Rusija je najveći izvoznik prirodnog plina, a Europa ga uvozi otprilike 40 posto. Govori se o uvozu bliskoistočnog i američkog plina kao alternativama, no to je znatno skuplja varijanta u trenutku u kojem se svijet već suočava s rastućom inflacijom. Posljedice su to ekonomskih udaraca koje Rusije i Zapad zadaju jedni drugima sankcijama nakon ruske invazije na Ukrajinu. Europske države pokušavaju uskladištiti dovoljno plina do početka ogrjevne sezone, istražili smo i kako stoji Hrvatska po popunjenosti.
vezane vijesti
Premda stručnjaci i vladajući uvjeravaju da Hrvatska zahvaljujući LNG terminalu na Krku i nekoliko nalazišta ne mora strahovati od nestašice plina, cijenu ipak diktira europsko tržište, stoga ostaje pitanje koliko će se potencijalni globalni krah preliti na nas te za koju ćemo se cijenu grijati ove zime? Trebamo li strahovati od nestašice ili je sve, kako mnogi vole reći, tek medijsko napuhavanje? Nijemci stoje u redovima ne bi li došli do kamina i peći na drva prije nego što hladnoća pokuca na vrata, kreće se s redukcijama jer su jesen i zima neizvjesni i pred vratima.
Europska unija planira narednih godina zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije. Stručnjaci stoga vjeruju da će u budućnosti cijene energenata biti još više, zbog čega je važno za građane ne samo da štede, već da krenu ulagati u obnovljive izvore energije. A koja su to potencijalna rješenja uslijed energetske krize?
Dizalice topline
Ovih se dana sve češće spominju dizalice topline jer imaju brojne prednosti u odnosu na druge načine grijanja, a za grijanje koriste toplinu iz okolnog zraka, podzemne vode ili zemlje. Kako ne ovise o fosilnim gorivima, možemo smanjiti potrošnju plina tijekom zime, pa i potrošnju tople vode, a usto su ekološki i klimatski prihvatljive te se lako održavaju.
Premda za njihovu ugradnju ipak treba posegnuti malo dublje u džep, tvrtke i stručnjaci tvrde da povrat investicije dolazi za tri do sedam godina.
Dizalica topline može koristiti kao izvor zrak, vodu ili tlo, a služi za grijanje zimi, hlađenje ljeti te pripremu potrošne tople vode. Zauzima manje mjesta od konvencionalnih sustava te joj nije potrebna zasebna kotlovnica, a sastoji se od vanjskih i unutarnjih jedinica. Kako dizalice najbolje rade pri niskotemperaturnom režimu, preporučuje se spajanje na inertne sustave u zgradama kao što su podno, zidno i stropno grijanje/hlađenje te ventilokonvektori.
Također, prednost je u tome što nije potrebna nadopuna goriva kao za primjerice toplovodne kotlove. Cijena dizalice topline veća je od odnosu na ostale sustave, ali je opravdana visokom energetskom učinkovitosti. Dizalice topline osiguravaju COP veći od četiri, što znači da za svaki kW utrošene električne energije može proizvesti 4 kW toplinske energije. Najčešća i najjeftinija dizalica koji se trenutno primjenjuje u praksi je dizalica topline zrak-voda i zrak-zrak. Također je najnaprednija i najdostupnija za kućanstva.
Povrat investicije u pet godina
Potvrđuje to i Leon Šikulec, prodajni inženjer rješenja za grijanje u tvrtki Daikin Hrvatska, domaćoj podružnici japanskog proizvođača i svjetskog lidera u proizvodnji ekološki prihvatljivih sustava za dizalice topline, klimatizaciju i ventilaciju. Šikulec kaže da su dizalice topline jednostavne za ugradnju, a pogonski troškovi niski. Takav je sustav pogodan za grijanje i pripremu tople vode, a njime se može sanirati većina sustava grijanja koji su do sada radili na plin ili lož-ulje. Tržište dizalica topline bilježi rast, pa i neovisno o trenutnoj energetskoj krizi.
'Ugradnja dizalice topline u trenutnim okolnostima vrlo je isplativa investicija, što zbog trenutnih cijena energije – poglavito u usporedbi s rješenjima s plinom ili lož-uljem – što zbog subvencija koje se na godišnjoj bazi nude s povratom do 80 posto. Sam povrat investicije ovisi o nizu faktora, ali u najboljem slučaju radi se o periodu od otprilike pet godina', pojašnjava.
U posljednje tri godine u tvrtki Daikin Hrvatska zamijetili su rast prodaje dizalica topline. Ove godine trend se nastavlja, na što su između ostalog utjecale nestabilna cijena fosilnih energenata te kriza zbog ruske invazije na Ukrajinu, no Šikulec ističe i povećanu svijest korisnika o obnovljivim izvorima energije.
Daikin u ponudi ima niskotemperaturne i visokotemperaturne sustave dizalica topline za kućanstva i komercijalne objekte, bilo da se radi o novogradnji, bilo rekonstrukciji. Nazivna snaga njihovih sustava iznosi od četiri kilovatsati naviše.
'Najveća instalacija koju smo izveli u Hrvatskoj je nazivne snage 2,2 megavata. Dizalicama topline Daikin korisnici mogu tijekom cijele godine, ovisno o sezoni, grijati, hladiti te pripremati toplu vodu. Također u većim sustavima postoji mogućnost korištenja otpadne energije u svrhu pripreme tople vode. Naše dizalice koriste radnu tvar R32 s minimalnim utjecajem na okoliš i na to smo izuzetno ponosni. Nekoliko je varijacija u tehničkom smislu koje donose prilagodljivost svim vrstama objekata uz zadržavanje punih tehničkih mogućnosti opreme bez iznimaka', pojašnjava Šikulec.
Jesu li dizalice topline uvijek dobra investicija?
Međutim HVAC (grijanje, ventilacija, klimatizacija) inženjer Ivan Jurković naglašava da dizalice topline nisu uvijek najbolja investicija, a njihova isplativost ovisi od slučaja do slučaja. Ističe pritom da je, kao i pri svakom ulaganju, važno uzeti u obzir investicijske i pogonske troškove kako bi se donijela optimalna odluka.
'Uzimajući u obzir trenutne cijene i projekcije cijena energenata, dizalice topline su svakako optimalno rješenje ako razmatramo ugradnju novog sustava grijanja. Ukratko, dizalice topline su bojler koji mora imati i vanjsku jedinicu, a ne zagađuje okoliš. U svakom slučaju bih savjetovao da se razmotri ta opcija. Preporuka je da se konzultira inženjer koji poznaje sustav grijanja i koji može napraviti okvirnu usporedbu troškova te sam povrat investicije. Dizalice topline su najkomforniji i investicijski najskuplji oblik grijanja, pa se podizanjem standarda povećava i interes. Najveći utjecaj na to imali su aktualna kriza s opskrbom i povećanje cijena plina, što je uzrokovalo strelovit rast prodaje, a to utječe i na njihovu dostupnost', naglašava Jurković.
Isplativost je direktno povezana s omjerom cijene struje i plina, a u Hrvatskoj je, kaže naš sugovornik, relativno niska cijena struje u odnosu na plin. Usto prognoze navode da će cijena plina dodatno rasti, a to ide u prilog dizalicama topline koje se pogone na struju. 'Hrvatska je zemlja koja samostalno proizvodi 30 posto potreba za plinom i 90 posto potreba za električnom energijom te taj podatak možda govori o budućoj politici kreiranja cijene energenata u Hrvatskoj', navodi Jurković.
Trošak ugradnje dizalice topline za prosječnu kuću varira i ovisi o različitim izvedbama i tipovima rješenja. 'Možda mogu dati primjer da prosječna kuća od 100 četvornih metara može imati investiciju za dizalicu topline i kompletan sustav grijanja s ogrjevnim tijelima od 6000 do 20.000 eura, ovisno o tipu rješenja i zahtjevima. Naravno da je u trenutnoj situaciji inflacije i velike potražnje svaka prognoza cijene nepouzdana', naglašava naš sugovornik.
U Hrvatskoj postoje subvencije države kroz energetsku obnovu, a do sada su išle preko natječaja principom 'najbrži prst'. Pritom Jurković napominje da potražnja za subvencijama nadilazi kapacitete dok druge zemlje imaju drugačije mogućnosti povrata investicije. 'Otprilike je povrat investicije tri do sedam godina ako govorimo o kupovini jednog ili drugog rješenja. Ako postoji funkcionalno grijanje, povrat za zamjenu na dizalicu je puno veći', navodi.
No koji su još načini uštede uz koje ne ovisimo o energentima? 'Postoje mjere za smanjivanje potrošnje ovisno o tipu grijanja, a mora se uzeti u obzir izolacija ovojnice objekta (minimizirati gubitke topline kroz toplinske mostove), kao i smanjivanje temperature unutar prostorija, ako je to opcija. Nikako ne bih preporučio zatvaranje prozora tijekom zime, nego ventilaciju nekoliko puta dnevno sa širom otvorenim prozorima na nekoliko minuta. Možda i pokušati uštedjeti na druge načine, jer grijanje je jedna od osnovnih čovjekovih potreba; dobar primjer je korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva, pri čemu štedimo i benzin i članarinu u teretani, a i smanjujemo utjecaj na okoliš', kaže naš sugovornik.
Smatra da će i u nekim vrlo malo vjerojatnim apokaliptičnim scenarijima svatko naći način da se ugrije ovu zimu. 'Grijati se moramo. Više me zabrinjava globalno zagrijavanje kojemu se ne naziru konkretna rješenja', kaže Jurković.
