Europska unija najavila je da će na konferenciji obećati oko dvije milijarde eura svježe pomoći, od čega će dobar dio otići za potporu sirijskim izbjeglicama u okolnim zemljama.

"Moramo osigurati pomoć svim sirijskim susjedima, a unutar Sirije moramo pokazati da su EU i ostali spremni pružiti humanitarnu pomoć čim se dogovori prekid vatre", rekao je dužnosnik EU-a, koji je želio ostati neimenovan.

Na konferenciju Potpora Siriji i regiji, na kojoj će sudjelovati i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, pozvano je više do 70 država, međunarodnih i regionalnih organizacija.

Grabar-Kitarović će na konferenciji naznačiti novu humanitarnu pomoć Siriji temeljem hrvatske vlade od 28. siječnja. Radi se pomoći od milijun eura u četiri godine.

Supredsjednici konferencije su Velika Britanija, Njemačka, Norveška, Kuvajt i Ujedinjeni narodi. Europsku uniju će predstavljati izaslanstvo na vrlo visokoj razini - predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, povjerenici za susjedsku politiku i humanitarnu pomoć Johannes Hahn i Hristos Stilianides.

Agencije UN-a procjenjuju potrebe za Siriju za ovu godinu na nešto manje od osam milijardi dolara, a još 1,2 milijardi dolara traže susjedne zemlje kako bi se mogle suočiti s posljedicama sirijske krize.

Dužnosnici EU-a ističu da je od izbijanja sukoba u Siriji prije pet godina Unija za pomoć Sirijcima izdvojila oko pet milijardi eura.

Na trećoj donatorskoj konferenciji održanoj prije godinu dana, EU je obećala oko 1,1 milijardu eura pomoći, a sada u Londonu namjerava udvostručiti taj iznos, ističu dužnosnici EU-a.

Najveći dio pomoći EU-a, koja namijenjena za hranu, vodu, smještaj i lijekove, bit će u obliku bespovratne pomoći ili u obliku zajmova s vrlo niskim kamatama i dugim rokovima otplate.

U EU-u ističu da kada je riječ o potrebama Sirijaca, novac nije najvažniji. "Novac ne znači ništa bez zaštite, perspektive za obrazovanje i radnih mjesta", ističu dužnosnici EU-a.

Stoga će u Londonu osim hitne humanitarne pomoći u središtu pozornosti biti i pomoć za obrazovanje i stvaranje radnih mjesta u zemljama oko Sirije, koje su primile najviše sirijskih izbjglica - Turskoj, Jordanu i Siriji.

Turskoj je EU već obećala tri milijarde eura pomoći za sirijske izbjeglice, stoga će u Londonu naglasak biti na Jordanu i Libanonu.

U nekim dijelovima Jordana i Libanona, broj domaćeg stanovništva i sirijskih izbjeglica je podjednak, što znatno opterećuje lokalnu infrastrukturu, pogoršava ionako teške gospodarske prilike.

U pet godina rata većina stanovništva bila je prisiljena napustiti svoje domove - pet milijuna Sirijaca pobjeglo je izvan zemlje, a unutar zemlja ima oko 6,5 milijuna prognanika.

Više od šest milijuna djece ovisi o humanitarnoj pomoći, a oko polovica njih ne može ići u školu. Stoga je, primjerice, Švicarska financirala obnovu oko 120 škola u Jordanu i Libanonu, u koje ide oko 60 tisuća sirijske kao i jordanske i libanonske djece.

Jedna od sudionica konferencije je i nobelovka Malala Jusafzai koja je u nedjelju u razgovoru za Reuters izjavila da će na konferenciji u Londonu pokušati nagovoriti svjetske čelnike da izdvoje 1,4 milijarde dolara za školovanje izbjegle sirijske djece.

Mlada pakistanska aktivistkinja, kojoj je talibanski borac 2012. pucao u glavu dok se vozila školskim autobusom, pokrenula je globalnu inicijativu i 2014. postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir.