Pregovori o sveobuhvatnom ekonomskom i trgovinskom sporazumu Europske unije i Kanade, poznatijim pod kraticom CETA, završili su u kolovozu 2014., a sada se u Bruxellesu konačno priprema i proces potpisivanja i ratificiranja ovog važnog sporazuma koji će trebati odobriti ne samo briselske institucije nego i nacionalni parlamenti država članica.

Prema postignutom dogovoru, CETA bi, između ostaloga, trebala ukinuti 98 posto tarifa između EU-a i Kanade, a najkontroverzniji je dio sporazuma onaj koji se tiče posebnih sudova na kojima investitori mogu tužiti države ako smatraju da su prekršena njihova prava koja CETA garantira.

Riječ je o jednoj od najvrućih europskih tema trenutačno koja zasad nije pretjerano zainteresirala hrvatsku javnost iako se itekako tiče i ekonomske budućnosti RH. Prilično je nezapaženo prošlo i to da je Europska komisija u jednom trenutku namjeravala CETA-u proglasiti sporazumom koji se može potpisati isključivo na europskoj razini te tako zaobići nacionalne parlamente, od čega se na kraju odustalo zbog pritiska javnosti, ali i negodovanja njemačkog vicekancelara i ministra gospodarstva Sigmara Gabriela

Ovih je dana EK službeno objavila da predlaže potpisivanje i zaključivanje CETA-e, koji predsjednik EK Jean-Claude Juncker opisuje kao 'najbolji i najprogresivniji sporazum koji treba što prije stupiti na snagu'. Juncker smatra da će CETA omogućiti nove prilike europskim kompanijama, a istovremeno sačuvati njihove visoke standarde. Povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström pak ističe da će CETA 'produbiti dugotrajne odnose s Kanadom', ali je i naglasila kako će o budućim kompetencijama za takve sporazume morati presuditi Sud EU-a u Luksemburgu, jer 'Komisija smatra da CETA pripada europskim nadležnostima'. Zbog političke situacije i kako bi se osiguralo brzo potpisivanje i priprema, CETA je pak proglašena tzv. miješanim sporazumom koji trebaju podržati i pojedinačne članice EU-a.

Jedna od njih je i Hrvatska, a stav je hrvatska Vlade taj da CETA treba biti potpisana ubrzo, u listopadu 2016. To proizilazi iz online dostupnog dokumenta 'Notes on meeting of the Trade Policy Committee (members) on July 15th, 2016', tj. službenih bilješki sastanka Odbora za trgovinsku politiku koji je održan 15. srpnja u Bruxellesu. Hrvatska se nalazi u skupini zemalja s Finskom, Irskom, Latvijom, Italijom, Švedskom, Španjolskom i Maltom koje traže rapidno potpisivanje sporazuma. Rumunjska je pak zbog neriješenog pitanja viza izjavila da ne može sada podržati CETA-u, a nije se o podršci izjasnila ni Belgija.

Hrvatska također traži i brzu primjenu sporazuma, s Italijom, Španjolskom, Portugalom, Litvom, Latvijom, Finskom i Ciprom, a skepsu su izrazile Mađarska, Švedska, Austrija i Belgija, s time da se brzoj primjeni CETA-e nije otvoreno usprotivila nijedna članica EU-a.

Kako u hrvatskoj javnosti baš i nije poznato da se Vlada tako srčano zalaže za što bržu primjenu CETA-e, obratili smo se upitom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova s pitanjem zbog čega je Hrvatska oko CETA-e zauzela baš taj stav. Odgovor do zaključenja teksta nismo dobili.

U svakom slučaju, CETA će prije ili kasnije doći i na dnevni red Hrvatskog sabora pa će stavovi pojedinih stranaka prema ovom sporazumu postati poznatiji domaćoj javnosti. Vrlo je moguće da će Sabor velikom koalicijom glasova HDZ-a i SDP-a podržati CETA-u, no sve to upućuje na potrebu da se o ovom sporazumu raspravlja i u predizbornoj kampanji te o predloženom sporazumu sa SAD-om, poznatijem pod kraticom TTIP

Europska je komisija nedavno objavila i video u kojem zagovara prihvaćanje CETA-e, a koji možete pogledati u nastavku, a cijeli tekst sporazuma od skoro dvije tisuće stranica možete pogledati na ovoj poveznici.