Brandl je temeljito proučio hrvatska vina, ali i vinsku politiku, pa je svjestan da je zašao u malu zemlju s malom proizvodnjom, ali i visokom kvalitetom i još većim mogućnostima. Trodnevni sajam u Duesseldorfu traje još danas, gdje posjetitelji imaju šansu 'ostvariti pravo otkriće na štandu B63 u Sali 6', najavljuje Prowein na svojim web stranicama. To je važno i zato što smo u godinu dana povećali uvoz vina iz Njemačke za trećinu.

Dugačkom reportažom s fotogalerijom krajolika, vinarija, podruma, u kojoj se opisuju proizvodi nekih od najpoznatijih hrvatskih vinara - Andro Tomić, Vlado Krauthaker, Zlatan Plenković, Ivan Enjingi, Ivica Matošević, Velimir Korak, Gianfranco Kozlović, Giorgio Clai, Miljenko Grgić – autor Brandl, inače dugogodišnji savjetnik vinskih sajmova za odnose s javnošću, savjetuje da se hrvatska vina svakako kušaju, jer unose do sada nepoznatu živost na svjetsku vinsku scenu.

U enološkom putovanju nije ga omela ni zbrka u evidenciji naših vinograda, koji je, prema Ministarstvu poljoprivrede 21.255 hektara, a prema Državnom zavodu za statistiku 32.485 hektara.

'Uzgaja se više od 240 vinskih sorti. Bijele su dominantne s udjelom od 65 posto, a slijede crvene s 34 i rose sa samo 1 posto. Impresivna je potrošnja od 28 litara po glavi stanovnika godišnje, ali vjerojatno značajan dio toga slijeva se niz grla žednih turista, koji svakog ljeta u milijunima napuče hrvatsku obalu', piše Brandl.

Na Prowein sajmu predstavilo se 16 hrvatskih vinarija u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, koji su organizirali štand na površini od 66 četvornih metara. Tamo su izlagale vinarije Kutjevo, Badel 1862, Agrolaguna, Lagradi, Bolfan vinski vrh, Jako vino, Zlatan otok, Udruga Vinistra (Vina Kabola, Commot) Udruga Vina Liburna (De Georgiis,Šime Škaulj, P.Z. Maslina i vino), Udruga Dekanter (Misna vina, Erdutski vinogradi, PP Orahovica, Vinarija Josić) i Likeri Čičak.

Igor Barbarić, tajnik Udruženja vinarstva HGK, rekao je da je sajam važan radi promocije novog branda hrvatskih vina Vina Croatia – Vina Mosaica.

'Na ovom sajmu vinari prvi puta mogu otvoreno razgovarati s kupcima o plasiranju vina na zajedničko tržište EU bez ograničenja. Sve veći interes za hrvatska vina dokazuju i posjete velikih lanaca poput TESCO-a i kanadskog LCBO-a, gdje njihovi predstavnici oduševljeno kušaju sva vina na štandu', poručio je Barbarić.

Hrvatska je lani u Njemačku izvezla vina u vrijednosti 2,2 milijuna dolara, pa nam je ta zemlja drugo po redu izvozno tržište, odmah iza BiH, ističu u HGK. Međutim, u istom smo razdoblju iz Njemačke uvezli vina u vrijednosti 1,5 mil. dolara. Ukupno gledajući 2013. godine u odnosu na 2012. godinu uvoz vina se povećao za 30 posto dok smo izvoz smanjili za 39 posto, što je pokazatelj velikog pada izvoza na ovo zahtjevno tržište.

Ali zato Brandl savjetuje da se svakako otkriju naš plavac mali, malvazija istarska, plavina, debit, rizling, chardonnay, merlot, trbljan, babić i frankovka.

'Kao i druge balkanske zemlje, Hrvatska je također zaštitila velik broj svojih autohtonih sorti vina, a ambiciozni vinari namjeravaju time impresionirati međunarodnu javnost', ističe Brandl, koji je naveo i poznatije vinare u cijelom svijetu – u Novom Zelandu, Kaliforniji i Južnoj Americi – iseljenike ili njihove potomke, koji su u nekim slučajevima i slavniji od svojih nekadašnjih sunarodnjaka.

Sve to je Brandlu dokaz da je Hrvatska, privremeno zaboravljena, vinska i vinarska zemlja: 'Očito je koliko je u Hrvatskoj vinska kultura duboko ukorijenjena, ali to postaje još jasnije, kada pogledate dugačku listu uspješnih vinara iz ove male zemlje, koji su otišli u veliki prostrani svijet primjeniti i proširiti svoja znanja, daleko od svoje domovine.'