S tim u vezi Maletić pita, 'zar nije žalosno da ovakvi poražavajući rezultati zbog kojih Republika Hrvatska gubi priliku za gospodarski rast i razvoj od barem dva posto vesele potpredsjednika Vlade koji, ili stvarno ne razumije EU proračun i europske fondove, ili namjerno i svjesno obmanjuje javnost izjavama kako su rezultati sjajni'.

Podsjeća da je Europska komisija (EK) još u srpnju ove godine objavila Izvješće o prihodima i rashodima europskoga proračuna po državama članicama i to izvješće, kao i sva ostala izvješća EK, navodi Maletić, pokazuje da je Hrvatska na najlošijoj poziciji.

U priopćenju upućenom Hini eurozastupnica Maletić reagira na financijsko izviješće EK po kojemu je 'Hrvatska u prošloj godini povukla 173,6 milijuna eura više nego što je uplatila u EU proračun te da je to znatno više nego u 2013. godini kada je Hrvatska bila u plusu u odnosu na uplate u EU proračun za 49,6 milijuna eura'.

Uz napomenu kako bi nas 'sve naravno radovale pozitivne vijesti o uspješnom korištenju EU fondova u Republici Hrvatskoj', ocijenila je kako smo, na žalost, još daleko do toga. Smatra kako je 'dovoljno samo podsjetiti se kako Vlada ne realizira čak niti vlastite planove i obećanja te su od planiranih 600 milijuna eura u 2013. ugovorili manje od 150 milijuna eura, a od planiranih gotovo 1,2 milijarde eura u 2014. ugovoreno je svega 450 milijuna eura'.

Upozorava kako je u izvješću EK o prihodima i rashodima iz europskoga proračuna važno primijetiti da je Hrvatska 2013. koristila isključivo koristila IPA sredstva te je od 290 milijun eura rashoda za Hrvatsku 137,6 milijuna eura iz IPA sredstava, dok su EU fondovi na nuli jer se nije uspio realizirati predujam od 150 milijuna eura za razdoblje 2007.-2013.

'Taj predujam i predujam za novu perspektivu 2014.-2020. plaćeni su u 2014. te ponovno osim predujmova nema nikakve realizacije iz EU fondova. Druge države iz petog i šestog vala proširenja nemaju u 2014. predujmove iz 2013., kod njih su uplate iz fondova najvećim dijelom vezane uz realizaciju projekata te je zaostajanje Hrvatske unatoč velikim predujmovima dodatno poražavajuće', ističe Maletić.

Navodi i da su države članice za koje su prihodi EU proračuna (sredstva koja država članica uplaćuju u EU proračun) u pravilu manji od rashoda (sredstva koja EU vodi kao trošak za državu članicu, a uključuju i sve isplate prema državi članici) manje razvijene države - korisnice sredstava iz Kohezijske politike. Pri tome je, dodaje, naša zemlja po razvijenosti, odnosno po visini BDP-a u odnosu na prosjek Europske unije, blizu dna ljestvice - iza nas su samo Rumunjska i Bugarska koje pak rastu brže od Hrvatske i pokazuju trend da nas prestignu.

Maletić ističe i kako je Hrvatska po rashodima EU proračuna i prihoda na dnu zemalja iz petog i šestog vala proširenja EU. Tako navodi podatke da je Slovenija 757,5 milijuna eura u plusu (odnosno 2,17 posto GNI.a - BND, odnosno bruto nacionalnog dohotka), Mađarska 5,6 milijardi eura (5,64 posto BND-a ), Slovačka 948,6 milijuna eura (1,37 posto BND-a), Češka 2,9 milijardi eura (2,08 posto BND-a), Poljska 13,5 milijardi eura (3,47 posto BND-a), Litva 1,5 milijardi eura (4,38 posto BND-a), Latvija 792,2 milijuna eura (3,35 posto BND-a), Estonija 467,2 milijuna eura (2,49 posto BND-a), Malta 178,8 milijuna eura (2,35 posto BND-a), Cipar 112,3 milijuna eura (0,69 posto BND-a), Bugarska 1,8 milijardi eura (4,45 posto BND-a) i Rumunjska 4,5 milijardi eura (3,09 posto BND-a).

Za razliku od svih ovih država za Hrvatsku su rashodi iz EU proračuna u odnosu na prihode EU proračuna dobivene iz Hrvatske veći za svega 154,6 milijuna eura odnosno 0,42 posto BND-a , navodi Maletić.

Objašnjava i da je postotak BND-a važan za usporedbu među državama jer su apsolutni iznosi za mala gospodarstva poput Malte mali, ali se vidi da je riječ o visokom udjelu u bruto nacionalnom dohotku.

'Hrvatska je i po apsolutnom iznosu i po udjelu BND-a na dnu ove ljestvice', upozorava Ivana Maletić te dodaje kako to ukazuje na izuzetno slabo korištenje EU fondova u Hrvatskoj što potvrđuje i izvješće Europske komisije po kojem je Hrvatska dvije godine za redom na zadnjem mjestu, a s krajem prošle godine povučeno je svega 48,1 post EU sredstava iz razdoblja 2007.-2013. godine.