Najnovije godišnje izvješće Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) pokazuje porast broja prijevara povezanih s novcem EU-a, a samim time i veći broj istraga. Na kraju 2024. EPPO je imao ukupno 2666 aktivnih istraga, što je povećanje od 38 posto u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2024. zaprimio je više od 4600 prijava, a Hrvatska je među vodećim zemljama po broju prijavljenih slučajeva
Ukupna procijenjena šteta za proračun EU-a iznosi 24,8 milijardi eura, što je porast od 22,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Više od polovice te štete (13,15 milijardi eura) povezano je s prekograničnim prijevarama vezanim uz PDV.
EPPO je lani otvorio više od 1500 novih istraga, što je deset posto više nego prethodne godine, a ukupna procijenjena šteta iznosi 13,07 milijardi eura.
NextGenerationEU – sve više prijevara
Do kraja 2024. EPPO je vodio 311 aktivnih slučajeva povezanih s programom NextGenerationEU, od čega ih se čak 307 odnosi na Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Procijenjena šteta za financijske interese EU-a iznosi 2,8 milijardi eura, što predstavlja 30 posto ukupne procijenjene štete povezane s prijevarama u sustavu subvencija.
'Prije nekoliko godina prevladavalo je mišljenje da EPPO neće imati previše posla. Osmišljen je kao malo tijelo koje će se baviti tzv. nišnim kriminalom. No nakon više od tri godine rada, tijekom kojih smo otkrili cijeli novi kontinent kriminala, jasno je da se naši kapaciteti moraju prilagoditi stvarnosti’, izjavila je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi.
U EPPO-u smatraju da nisu dovoljno dobro ekipirani ni opremljeni, baš kao i EUROPOL, ta da se to mora promijeniti.
Rekordan broj prijava kaznenih djela i zamrznute imovine
Lani je EPPO zaprimio 6547 prijava kaznenih djela, što je povećanje od 56 posto u odnosu na prethodnu godinu. Više od 70 posto prijava podnijele su privatne osobe dok je gotovo 27 posto stiglo od nacionalnih tijela. Samo 1,7 posto prijava došlo je od institucija i agencija EU-a, što sugerira, navodi EPPO, da bi europske institucije trebale unaprijediti sustav otkrivanja i prijavljivanja sumnji na prijevare EPPO-u.
Podignuto je 205 optužnica, što je povećanje od 47 posto u odnosu na 2023. godinu, čime je pojačana borba protiv prijevara na štetu EU-a pred nacionalnim sudovima, a zamrznuta je imovina u vrijednosti od 849 milijuna eura, što je gotovo 11 puta više od ukupnog proračuna EPPO-a za 2024. godinu.
Prijave iz Hrvatske
Prošle godine EPPO je zaprimio je 4623 prijave od privatnih osoba i pravnih subjekata. Najveći broj prijava privatnih subjekata zabilježen je u Njemačkoj (719), Hrvatskoj (458), Poljskoj (291), Grčkoj (250), Bugarskoj (238), Rumunjskoj (196) i Španjolskoj (179).
U prošloj godini EPPO je u Hrvatskoj otvorio 48 istraga s potencijalnom štetom od 130 milijuna eura. Ukupno je u našoj zemlji do sada aktivno 80 istraga s mogućom štetom od 373 milijuna eura, a od ukupne brojke tri prijevare povezane su s PDV-om.
Od 501 podnesene prijave, njih 458 EPPO je u Hrvatskoj zaprimio od građana, 37 od nacionalnih tijela, dvije je pokrenuo po službenoj dužnosti, a dvije su stigle od tijela EU-a.
Osam istraga u procesu je suđenja, doneseno je deset pravomoćnih presuda, a 16 ljudi za sada je osuđeno u Hrvatskoj. Kada se pogleda po programima, najviše istraga u Hrvatskoj trenutno se provodi u programima regionalnog i urbanog razvoja (37) te poljoprivrednim i ruralnim razvojnim programima (21).
Da mafija djeluje prekogranično, to i nije neka novost, pa je tako EPPO otkrio da lani u sklopu akcije Moby Dick izvršio pretrese stanova, kuća i ureda u devet zemalja - među njima i u Hrvatskoj. Akcija je pokrenuta u Milanu i Palermu i bila je usmjerena na razbijanje kriminalne organizacije specijalizirane za tzv. karusel prijevare s PDV-om. U sklopu istrage izdani su nalozi za uhićenje 43 osumnjičenika, a policijske snage iz više od 10 zemalja provele su 160 pretraga. Istrage su obuhvatile 195 pojedinaca i više od 400 tvrtki, a zamrznuto je 520 milijuna eura.
Istraga Admiral 2.0
Među najvećim akcijama koje je EPPO lani proveo svakako je Admiral 2.0, kada su u Rigi (Latvija) i Vilniusu (Litva) u međunarodnoj istrazi obavljeni pretresi i uhićenja, što se proširilo na 16 zemalja. Operacija je proizašla iz ranije istrage Admiral, otkrivši kriminalnu mrežu osumnjičenu za složenu prijevaru s PDV-om u trgovini elektroničkom robom, čime je prouzročena procijenjena šteta od 297 milijuna eura. Prema nalazima istrage, osumnjičeni su osnovali tvrtke u 15 država članica EU-a, predstavljajući ih kao legitimne dobavljače elektroničke robe. Preko online trgovina prodali su elektroničke uređaje u vrijednosti većoj od 1,48 milijardi eura kupcima diljem Europske unije.
Iako su krajnji kupci plaćali PDV na svoje narudžbe, tvrtke koje su prodavale robu nisu podmirivale svoje porezne obveze. Umjesto toga, jednostavno su nestajale, izbjegavajući prijenos prikupljenih poreznih sredstava nacionalnim poreznim tijelima. Paralelno, druge tvrtke unutar iste kriminalne mreže podnosile su zahtjeve za povrat PDV-a, čime su prouzročile dodatnu štetu državnim proračunima. Zarađeni novac zatim je preusmjeravan na offshore račune, a istraga EPPO-a otkrila je da su ta sredstva korištena i za pranje novca povezanog s trgovinom drogom, različitim vrstama kibernetičkog kriminala i investicijskim prijevarama.
Varanje s e-biciklima iz Kine
Kakvih sve prevara ima, svjedoči i slučaj iz Belgije, gdje su jedna osoba i dvije tvrtke proglašene krivima za izbjegavanje plaćanja carinskih davanja prilikom uvoza električnih bicikala (e-bicikala) iz Kine.
Francuska tvrtka uvozila je e-bicikle u Europsku uniju preko luke Antwerpen, koristeći belgijsku tvrtku za ispunjavanje carinskih formalnosti. Istraga je pokazala da su oni namjerno uvezeni u odvojenim dijelovima kako bi se izbjeglo plaćanje antidampinških pristojbi, a koje se primjenjuju na potpuno sastavljene e-bicikle prilikom uvoza. Nakon toga sklapali su se u Francuskoj, a francuski uvoznik distribuirao ih je dalje. Sud je nepravomoćno osudio menadžera francuske tvrtke na 12 mjeseci zatvora, uz uvjetnu kaznu s petogodišnjim rokom kušnje. Također, obje tvrtke proglašene su krivima.
Osuđeni su kažnjeni s više od 15,5 milijuna eura kazni, od čega je dio morao biti odmah plaćen dok je ostatak prolongiran na razdoblje od tri godine.