U raspravi u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj sudjelovali su hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP, S&D), Sunčana Glavak (HDZ, EPP) i Ruža Tomašić (HKS, EKR), dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro te urednica portala Euractiv.hr Tea Trubić Macan.

Tonino Picula smatra kako je dogovor između Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva o budućim trgovinskim odnosima sve manje vjerojatan.

Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo je EU formalno 31. siječnja ove godine, ali do kraja godine na snazi je prijelazno razdoblje u kojem je i dalje dio jedinstvenog tržišta i carinske unije.

EU i London pregovaraju o sporazumu koji će od 1. siječnja regulirati njihovu trgovinu vrijednu više od bilijun američkih dolara na godinu. Ako se ne dogovore, trgovina će se odvijati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije, što podrazumijeva uvođenje carina za mnoge kategorija proizvoda, možda kvota i administrativnih formalnosti koje sada ne postoje.

Picula je objasnio je da Britanci žele zadržati sve pogodnosti jedinstvenog europskog tržišta, ali ne žele poštivati europske regulative, što po njemu nije realno.

Pregovori i dalje zapinju na rješavanju budućih trgovinskih sporova te ribarstvu, kazao je.

Europski parlament odredio je novi rok do nedjelje u ponoć za postizanje dogovora kako bi do kraja godine, na izvanrednoj sjednici, mogao raspraviti ishod pregovora i dati suglasnost na sporazum.

Parlament je time, kazao je Picula, poslao političku poruku da treba nastaviti razgovarati te da neće biti smetnja u potvrdi mogućeg dogovora.

Picula je istaknuo da je brexit odraz sudara dviju koncepcija u pogledu toga što bi Europska unija trebala biti.

Britanci s jedne strane Europsku uniju doživljavaju isključivo kao zajedničko tržište, gospodarsku asocijaciju za razmjenu roba i usluga, i protive se dubljoj političkoj integraciji, a s druge strane je ostalih 27 država članica, kazao je. Ilustrirao je to komentarom jednog britanskog tabloida da je „Europska unija jeftin odmor na Mallorci i ništa više”. „A s time se ne slaže drugih 27 država članica”, kazao je.

Brexit će teže pogoditi neke države članice kao što su Nizozemska, Belgija, Francuska i Njemačka zbog međusobne povezanosti njihovih industrija ako ne dođe do dogovora, dok će Hrvatska biti manje pogođena, napomenuo je.

Sunčana Glavak također smatra da dogovor s Londonom do kraja tjedna nije izvjestan.

Podsjetila je da EU pokrenuo telefonski servis na svim jezicima na kojem se građani mogu informirati o svim pitanjima povezanim s brexitom.

„Britanci bi željeli dobiti što više, a da pritom budu slobodni raditi što god žele. Ostale članice bi željele da ostane kako je bilo i do sada”, kazala je Ruža Tomašić. 

U vezi ribarstva, Tomašić je kazala da se dvije strane moraju dogovoriti, prije ili kasnije.  

Tomašić smatra da je Europska komisija ovako dugim pregovorima željela kazniti Ujedinjeno Kraljevstvo i poslati poruku ostalim članicama da je izlazak iz EU-a „praktički nemoguć”.

„Da je i jednoj i drugoj strani doista bio u interesu život ljudi, ribara, njihovo poslovanje, oni bi sjeli, 24 sata na dan ako treba, i riješili to”, kazala je, napomenuvši da za Hrvatsku neće biti posljedica kad je riječ o ribarstvu. 

Dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro kazala je da su pregovori o budućim trgovinskim odnosima između Londona i Bruxellesa više tehnički od pregovora o sporazumu o razdruživanju, ali i da imaju velike političke konotacije.

Napomenula je da do medija dopire vrlo malo informacija o samom sadržaju pregovora. „Teško je odrediti u kojem grmu leži zec”, kazala je. „Ja imam osjećaj da se pregovarači vrte u krug oko tehničkih stvari. Problem je očito politički, a politički problem ne može se rješavati tehničkim mjerama”, kazala je.

Konkretno, u pogledu ribarstva riječ je o otprilike 104 vrste riba koje europski ribari love u britanskim vodama i to se po njezinu mišljenju može riješiti, ali Britanci to pitanje povezuju sa suverenitetom. „Problem je pristupa. Onoga trenutka kada jedan konkretan problem postane pitanje suvereniteta, da tako kažem iracionalno, onda pregovarači ne mogu puno. Političko stajalište mora odrediti politika. Toga ovdje nema”, dodala je.

Britanija i EU morat će i ubuduće surađivati u mnogim pitanjima kao što su Iran, NATO, klima, a sada im je povjerenje narušeno i to je velik problem, napomenula je Paro.

Urednica portala Euractiv.hr Tea Trubić Macan smatra da je Britanija na putu u „apsolutnu katastrofu” zbog pandemije covida-19, u kojoj ima najveću smrtnost u Europi, gospodarske krize i potencijalno neuređenog brexita.

To će po njezinu mišljenju najskuplje platiti britanski građani i poduzetnici koji još ne znaju što ih očekuje. Produljivanje pregovora s Unijom smatra "farsom" i ne vjeruje u pomak do nedjelje. „Obje strane pokušavaju odugovlačiti proglašenje poraza”, ustvrdila je.

U vezi pandemije covida-19, Glavak je ocijenila da je Europska unija, unatoč početnoj neusklađenosti, uspješno djelovala na tom području, prije svega kad je riječ o cjepivu. Unija je sklopila ugovore sa šest farmaceutskih grupa o nabavi cjepiva te uskoro kreće cijepljenje u cijeloj Europi, kazala je, pozivajući građane da nastave živjeti i ponašati se odgovorno jer se poboljšanje situacije očekuje tek na proljeće, u travnju ili svibnju.

S tim u vezi, upozorila je na dvije velike prijetnje, a to su pojava cjepiva na tržištu koja imitiraju do sada odobrena cjepiva te dezinformacije o cjepivima i opasnostima od cijepljenja.

"Osigurali smo jednak pristup i istovremenu dostupnost sigurnog cjepiva na području Europe", kazala je, naglasivši da je cjepivo koje su razvili Pfizer i BioNTech "jedno od tehnološki najnaprednijih do sada".

Proširenje

Picula je ustvrdio da je Europska unija ove godine pretrpila dvije reputacijske štete. 

Prva se dogodila na početku pandemije kada države članice nisu bile složne. „Raspao se Schengen, unutarnje tržište, uvedene su zabrane izvoza medicinske opreme u druge članice i izvan Unije”, kazao je, naglasivši da je Unija to uspjela prevladati. 

Pandemija je pokazala važnost domaće proizvodnje i suradnje između država članica, kazao je.

Istaknuo je da je kao odgovor na krizu Europska unija usvojila do sada najveći višegodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. i plan za oporavak od koronakrize, vrijedne zajedno više od 1,8 bilijuna eura, te da je Unija učinila velik pomak dogovorom o zajedničkom zaduživanju za plan za oporavak, čemu se do sada uvijek jako protivila Njemačka.

Drugi udarac dogodio se na području proširenja jer Sjevernoj Makedoniji još nije odobren početak pristupnih pregovora zbog protivljenja Bugarske iako ispunjava sve uvjete, kazao je Picula.

Otvaranje pregovora još uvijek čeka i Albanija, koja je dobila još neke uvjete za otvaranje pregovora.

Politički dogovor da se otvori pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom EU je postigao u svibnju, za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, što je bio velik proboj. 

Vladavina prava

Velik razdor u Europskoj uniji izazvalo je ove godine i pitanje uvjetovanja isplate europskih sredstava poštivanjem vladavine prava, čemu su se oštro usprotivile Mađarska i Poljska blokirajući sve donedavno usvajanje višegodišnjeg proračuna i plana za oporavak, istaknuo je Picula.

Naposljetku je na samitu EU-a u prosincu postignut kompromis po kojem se odluka o povezivanju dodjele europskog novca poštivanjem vladavine prava neće moći primijeniti dok to ne odobri Sud EU-a, kojemu obično trebaju oko dvije godine za rješavanje takvih predmeta.

Picula je pozdravio mehanizam uvjetovanosti, naglasivši da EU nije samo zajedničko tržište nego i zajednica vrijednosti. „Pravo je Europske unije da odlučuje troši li se novac na pravi način", kazao je.

S tim u vezi, Tomašić je kazala da EU "nije samo kasica-prasica” i da europska sredstva mogu biti djelomično uskraćena u slučaju otvorenog kršenja europskih pravila, ali i upozorila da se vladavinu prava "ne smije ideologizirano tumačiti, izvan okvira europskih ugovora, te da to ne smije biti poluga za ucjene i prijetnje suverenim državama članicama".

Osim toga, države članice i dalje su duboko podijeljene u pogledu reforme politike azila i migracija, napomenula je Paro. Komisija je u rujnu iznijela nove prijedloge, no dogovora o tome još nema na vidiku.

Posljedice brexita i oporavak od koronakrize obilježit će iduću godinu u Europskoj uniji, kao i odlazak s vlasti njemačke kancelarke Angele Merkel nakon punih 15 godina te stupanje na dužnost novog američkog predsjednika, demokrata Joea Bidena, zaključili su sugovornici.