Predsjednik Suda časti Hrvatske obrtničke komore (HOK) i sudac Vrhovnog suda Damir Kontrec rekao je da je lani na sudovima zaprimljeno oko 1,6 milijuna predmeta, a u radu ih je bilo oko 2,5 milijuna

'Ako se te brojke stave u korelaciju s brojem predmeta koji završavaju alternativnim načinima ne možemo biti zadovoljni', kazao je Kontrec, po čijim podacima u centre za mirenje dolazi vrlo malo predmeta.

'Očito tradicija u Hrvatskoj govori da ljudi žele da im spor riješi sud', zaključio je Kontrec, naglasivši da Hrvatska treba nastaviti razvijati kulturu dijaloga kako bi se sporne situacije rješavale dogovorom.

Kontrec smatra da se sudski postupci još uvijek koriste za odgodu plaćanja nečega što je neminovno za godinu, dvije ili pet. Prošli tjedan je, kaže, imao u radu predmet iz 2005. čija je vrijednost 300 kuna.

Iako bi, kaže Kontrec, rješavanje sporova mirnim putem bez sudskog postupka trebalo biti prednost za gospodarstvenike, obrtnike i građane općenito, smatra da je problem u mentalitetu. 'Mislim da je u pitanju naš mentalitet gdje se traži da o sporu odluči primarno sud', rekao je Kontrec.

Objasnio je da razni modaliteti alternativnih načina rješavanja sporova nisu zamjena za sud niti za sudski postupak već je to ponuda strankama da svoje sporove pokušaju riješiti na brži, jeftiniji i za njih kvalitetniji način jer će u slučaju dogovornog riješavanja spora sačuvati dobre poslovne odnose.

Tajnica Suda časti i Centra za mirenje pri HOK-u Suzana Kolesar rekla je također da je prilično malen broj predmeta koji dolazi u centre za mirenje, ali da je to slučaj i u drugim europskim zemljama.

'Obično je situacija takva da ima puno više medijatora nego što ima medijacija', kazala je Kolesar u čijem je centru od 2004. zaprimljeno 50-ak predmeta koji su ušli u mirenje. Objasnila je da je broj prijedloga za mirenje puno veći ali da ga druga strana mora prihvatiti kako bi on ušao u postupak mirenja.

Predmeti koji su ušli u postupak u oko 60 posto slučajeva riješeni su nagodbom, kazala je Kolesar.

Zamjenica ministra pravosuđa Sandra Artuković Kunšt kazala je da su alternativni načini rješavanja sporova snažan alat za oslobađanje zarobljenih resursa, očuvanje pslovnih odnosa, radnih mjesta i konkurencije. No, iako je postupak mirenja jeftiniji, brži, manje formalan te rasterećuje suce i sudove, gospodarstvenici ni šira javnost još ne pokazuju dovoljno povjerenje prema takvim mehanizmima, kazala je Artuković Kunšt. Smatra da je potrebna jača suradnja uprave i pravosuđa s gospodarstvom kako bi se taj proces bolje realizirao.

Šef predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević kazao je da je pristup pravosuđu i alternativnim načinima na vrhu političke agende u EU i svim njezinim članicama.

Na četvrtoj međunarodnoj konferenciji o alternativnom rješavanju sporova, koja se danas i sutra održava u Zagrebu u organizaciji HOK-a uz domaće sudjeluju stručnjaci s područja alternativnog rješavanja sporova iz Belgije, Finske, Austrije, Velike Britanije.