Prije nekoliko dana, Visoki kazneni sud amenovao je Gudelju uvjetni otpust iz zatvora, iako se on nikad nije ispričao obitelji Reihl-Kir. Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava - Osijek danas su izrazili protest zbog takve odluke.

'Prosvjedujemo što je prije nekoliko dana Visoki kazneni sud odbio žalbu državnog odvjetnika i potvrdio odluku Županijskog suda u Sisku kojom je njegovom ubojici odobren uvjetni otpust s izdržavanja kazne od 20 godina zatvora, usprkos tome što se nikada nije ispričao obiteljima stradalih. Ta je vrsta odluke primjerena samo za one koji su iskazali žaljenje', priopćile su udruge, dodajući da je suvremenicima tog turbulentnog vremena poznato da se gospodin Reihl Kir angažirao kao čovjek i kao policajac, kako bi sačuvao mir u Slavoniji.

Ističu da unatoč pravomoćnoj osudi izvršitelja toga zločina, ni 33 godine od počinjenog zločina kao društvo nemamo pravo zatvoriti poglavlje ubojstva mirotvorca Josipa Reihla-Kira.

'Zato jer nismo imenovali naredbodavca toga zločina, zato jer pravosuđe nije osudilo one koji su izdali zapovijed i pomogli ubojici da bježi, zato jer ubojica nije bio vođen tek ubilačkom osvetom. Josipa Reihla-Kira ubila je ratno-huškačka politika toga vremena, kojoj je glas mirotvorca i poziv na razum smetao', konstatiraju udruge.

Zaključno, napominju da se u medijima često čuju pozivi na pamćenje heroja rata.

'Ponekad čujemo i spominjanje žrtava civila iz Domovinskog rata. A što je s mirotvorcima? Osim na komemoracijama na dan ubojstva, tijekom svih ovih godina, dužnosnici MUP-a RH i Vlade RH te predstavnici braniteljskih udruga gotovo nikada nisu održali govor posvećen mirotvorcu, hrvatskom policajcu Josipu Reihlu-Kiru, koji je stradao kao žrtva kovača rata', poručuju udruge, podsjećajući da je Gudelju za isti zločin suđeno tri puta.

Jutros se ovom povodom oglasio i splitski gradski vijećnik Damir Barbir, predsjednik Gradskog kotara Trstenik. On je poslao dopis ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću s prijedlogom promjene naziva Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti u Veleučilište kriminalistike i javne sigurnosti Josip Reihl-Kir.

'Radi se o načelniku Policijske uprave Osječko-baranjske i, prema mojim saznanjima, najviše rangriranom policijskom službeniku poginulom u Domovinskom ratu, a koji je zajednički s obje zaraćene strane pokušao spriječiti krvoproliće rata te je zbog toga iz zasjede mučki ubijen. Taj njegov ambiciozan i herojski pokušaj sprječavanja krvoprolića je bilo preteče onoga što danas nazivate 'policijska prevencija' i to u najširem smislu', napisao je Barbir Božinoviću.

Dodatno je objasnio da je Reihl-Kir bio mirotvorac koji je smatrao da samo zajednički obje strane mogu zaustaviti krvoproliće rata.

'Zbog toga je bio mučki ubijen iz zasjede, baš na današnji dan 1991. godine. Imao je 36 godina. Njegovo ime nećete naći u udžbenicima povijesti. Tekstove o njemu rijetko ćete naći u dnevnome tisku. Njegovo ime je moralo biti zaboravljeno', navodi Barbir, dodajući da nema tog rata koji je čist kao suza, jer rat je zlo i u svakom ratu ginu ljudi.

'Upravo to je bio Josip. Čovjek okružen zvijerima rata. Da se njegovo ime nikada ne zaboravi…', zaključio je splitski vijećnik.

Nakon ubojstva svog načelnika i njegovih suradnika, Antun Gudelj nije uhićen. Prvo se skrivao u Osijeku, potom u Njemačkoj. U međuvremenu, 1994. godine, osuđen je u odsutnosti na 20 godina zatvora, pa ga je Njemačka dvije godine kasnije izručila Hrvatskoj. Međutim, Vrhovni sud odlučio je da se na njega primijeni Zakon o općem oprostu, što mu je omogućilo da ode u Australiju, a tek 2000. Ustavni sud usvojio je tužbu Jadranke Reihl-Kir, supruge ubijenog mirotvorca i ukinuo odluku Vrhovnoga suda. Uhićen je u Australiji 2006., a na osječkom Županijskom sudu 2010. osuđen je na 20 godina zatvora.