Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u utorak je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu najavila da će Vijeću preporučiti da otvori pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, kazavši kako je ta država više postigla u proteklih godinu dana nego u posljednjih deset godina.

„Ovo je velika odluka za BiH, ali i za EU”, rekla je povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju Dubravka Šuica. Naglasila je da je to samo „početak procesa”, no i da vjeruje da će vlasti u Sarajevu raditi „po ubrzanom postupku” i „kvalitetno” prema konačnom cilju članstva.

Šuica je rekla da ta odluka ima i veliku važnost za Hrvatsku koja s BiH dijeli najdužu vanjsku granicu EU-a.

„Nije nevažno da jedan Dubrovnik u zaleđu ima stabilniju državu i stanje. Mislim da ponekad te činjenicu nisu svjesni ljudi iz zapadne Europe”, navela je na primjeru svog grada. 

Hrvatska povjerenica vjeruje da će Europsko vijeće idući tjedan i potvrditi prijedlog Komisije o otvaranju pregovora jer će premijer Andrej Plenković „biti uvjerljiv i imati dovoljno argumenata” te zato što je taj prijedlog prošao u Komisiji u kojoj su već zastupljene sve članice saveza. 

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula rekao je da se radi o doista važnoj odluci koja ima geopolitičku važnost. Kazao je kako su vlasti BiH pod velikim pritiskom izglasale važne zakone, poput onog o sprječavanju sukoba interesa i pranja novca, time pokazavši spremnost na reforme, ali da ih čeka i donošenje važnih zakona o sudovima te reforma izbornog zakona, posebno važna za Hrvate u toj zemlji. 

Picula je upozorio kako BiH nema puno vremena za reforme te da im je odluka Komisije značajan poticaj da „pronađu dovoljno razlog za konsenzus” jer će u suprotnosti ta zemlja „ponovno morati godinama čekati da se nešto pozitivno dogodi na njezinom europskom putu”. 

Zastupnik socijalista i demokrata smatra da je ova odluka važna i za EU koja mora pokazati da se, nakon brexita, sposobna širiti, da je Unija koja „ima otvorena vrata za nove kandidatkinje”. 

To je ključno ne samo zbog širenja prostora demokracije, ekonomske uspješnosti i vladavine prava, nego i radi sprječavanja utjecaja geopolitičkih rivala, „prije svega Rusije”, ali i Kine i država Zaljeva. 

Njegova kolegica u EP-u Željana Zovko rekla je kako je odluka Komisije „ključna i ohrabrujuća poruka” i za sigurnost Hrvatske, vanjskih granica EU-a, ali i za opstanak Hrvata u BiH. 

„BiH je konačno izašla iz jednog prostora u kojemu se nalazila duži period, a u kojemu su treće sile pokušavale izazvati nestabilnost”, rekla je. 

„Ovim se krug zatvara i sad još ostaje zadnja stepenica u BiH, da se dogovori ključna promjena izbornog zakona sukladno presudi Ljubić i u međunarodnim presudama kako bi konačno i u Predsjedništvu BiH narodi i građani BiH imali tri člana kakva zaslužuju”, kakvi su dogovoreni Daytonskim sporazumom, kazala je. 

I ona i Šuica smatraju kako najveće zasluge za odluku Komisije ima premijer Andrej Plenković koji je nedavno posjetio Sarajevo s Von der Leyen te, kako je rekla Zovko, „najvećim skeptikom” oko otvaranja pregovora, nizozemskim premijerom Markom Rutteom. 

Picula pak smatra da Plenković „sigurno ima svoju ulogu” u poticanju kolega u Europskom vijeću da daju zeleno svjetlo BiH, ali da nije jedini koji je doprinio da se dogodi taj „sretan dan za BiH”. 

„Naprosto, to nije stvar jednog poteza, riječ je o kontinuitetu zalaganja za BiH, i upravo pod ovim krovom Europskog parlamenta mi nikad nismo odustali od podrške toj zemlji, čak i kad je to izgledalo pomalo bezizgledno, ne samo zbog BiH nego i zbog politike proširenja koja je dugo bila po strani”, rekao je.