Kad se hrvatske građane uvjeravalo u koristi članstva u NATO-u, jedan od češće spominjanih argumenata bio je propali posao male tvrtke iz Preloga koja je, unatoč kvaliteti svog proizvoda, izgubila vrijedan posao – opremanje grčke vojske s 15 tisuća kaciga – zato što Hrvatska u tom trenutku nije bila članica Sjevernoatlantskog saveza
Danas, šest mjeseci nakon što je Hrvatska pristupila NATO-u, tvrtka 'Šestan-Busch' svoje vojne kacige nudi u katalogu NAMSA-e (NATO Maintenance and Supply Agency), posebne NATO-ove agencije za nabavu preko koje zemlje članice Saveza nabavljaju opremu i oružje, piše Novi list
– Registrirali smo se u katalogu NAMSA-e i ponudili svoje kacige. Još nemamo povratnih informacija o tenderima, kazao nam je direktor tvrtke Alojzije Šestan, dodavši da dobivanje poslova ovisi o spremnosti tvrtki i njihovoj sposobnosti da zadovolje standarde NATO-a. Naša tvrtka to definitivno može, uvjeren je Šestan
Iako je članica NATO-a više od pola godine, u različite NATO-ove agencije, poput već spomenute NAMSA-e, Hrvatska je primljena tek 1. srpnja, napominju u Ministarstvu gospodarstva u kojem još nemaju informacija jesu li se hrvatske tvrtke počele prijavljivati na natječaje Saveza.
Više aktivnosti na tom području očekuju nakon 20. listopada kada će biti pokrenuta internetska stranica »sa svim relevantnim informacijama i procedurama«, a hrvatsko gospodarstvo bit će predstavljeno u sjedištu NAMSA-e u Luxembourgu 28. listopada. U Vladi, pak, očekuju da će se tom prilikom predstaviti oko 35 tvrtki iz Hrvatske.
Sudjelovanje na toj prezentaciji u Luxembourgu najavljuju iz tvrtke 'Šestan-Busch' te iz zagorske tvrtke »Inkop obuća« iz Poznanovca, koja se također prijavila u katalog NAMSA-e kako bi našli dodatne mogućnosti za plasman proizvoda.
– Našao sam na internetu tender za obuću, vojnu čizmu za grčku vojsku, pa smo nakon toga krenuli registrirati se u katalogu, objašnjava Zdravko Rogan iz »Inkopa«, dodajući da još ne znaju hoće li Grci odabrati upravo njih jer je tender otvoren do kraja listopada.
Rogan napominje da se njihova tvrtka prije nije niti pokušala prijavljivati na natječaje NATO-a, već su to učinili tek kad je Hrvatska ušla u punopravno članstvo i kad im se otvorila mogućnost da se registriraju kao potencijalni dobavljač.
Iz Vladine radne skupine čiji je zadatak bio pripremiti sudjelovanje hrvatskih tvrtki na natječajima NATO-a te iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) potvrđeno nam je da je dosad preko hrvatske Misije pri NATO-u i Ministarstva obrane stiglo nekoliko obavijesti o javnim NATO natječajima koje su proslijeđene hrvatskim tvrtkama. U HGK ističu da se radi o dva natječaja, jedan za opremanje Zapovjedništva NATO-a informatičkom opremom i drugi za manje građevinske radove.
– Proslijedili smo tendere većem broju hrvatskih tvrtki sa zamolbom da se nam potvrde žele li i dalje primati tendere i informacije vezane uz NATO. Oko 50 tvrtki iz građevinskog i IT sektora nam je potvrdilo zainteresiranost. No, to ne znači da je formirana lista zatvorenog tipa i da ostale tvrtke neće biti informirane, kažu u HGK gdje je stvorena baza poduzeća koja mogu konkurirati na natječajima Saveza.
Prema informacijama iz Vladine radne skupine, interes poduzetnika i gospodarstvenika je velik, a nije riječ samo o proizvođačima vojne opreme, već i o građevinskim, prehrambenim i informatičkim tvrtkama. I u HGK napominju da je tržište otvoreno i poduzetnicima iz »civilnog sektora«.
– Članstvo u NATO savezu je hrvatskim tvrtkama ukinulo izvoznu barijeru za tržište 27 zemalja »težine« oko 200 milijardi eura. Naravno, osnovni preduvjet je da naše tvrtke, odnosno naši proizvodi i usluge moraju biti konkurentni na tom tržištu, ističu u Komori.
