"Od samog početka Hrvatska je veoma aktivna u ovom procesu, vrlo brzo je prepoznala da je borba protiv terorizma jedan od zaloga stabilnog razvoja suvremenog svijeta, potpuno svjesni da je to prije svega odgovornost nacionalnih država. Ali, da i regionalna suradnja, pogotovo kroz članstvo u EU, može donijeti samo dodatne vrijednosti i s obzirom da zajedno s većinom drugih sigurnosnih izazova u današnje vrijeme nijedna država ne može se nositi sama", izjavio je Božinović.

Napomenuo je kako je ovo prvi posjet de Kerchovea Hrvatskoj, iako se s njim susretao izvan RH, posebno u Bruxellesu, s obzirom da su ovo pitanja od zajedničkog interesa, posebno vezano za aktualna pitanja o sveobuhvatnom pristupu EU u borbi protiv terorizma, kroz vanjske i unutarnje aspekte.

S koordinatorom EU razgovarao je, dodaje, i oko glavnih ciljeva što se tiče globalne Strategije vanjske i sigurnosne politike EU, koja je 'startala' odmah nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001., kada je donesena i prva strategija temeljena na Rezoluciji UN-a 13/73.

Europa je svoju strategiju donijela 2005., i to u nekoliko područja prije svega vezanih za zaštitu javnih prostora, za poboljšanje spremnosti protiv kemijsko-biološkog i radiološkog izazova te suzbijanja financiranja terorizma.

Božinović: Teroristički akti u EU nisu prestali, oni iz 2015. potaknuli na brža sigurnosna rješenja

"Nažalost, teroristički akti u Europi nisu prestali i oni iz 2015. dodatno su potaknuli EU da se angažira u daljnjim i bržim rješenjima za zaštitu, prije svega stanovnika EU. Jedan od priloga te pojačane aktivnosti je i uspostava posebnog mjesta u Europskoj komisiji - povjerenika za sigurnosnu uniju sa zadaćom provedbe europskog programa sigurnosti, vezano za pitanja sigurnosti građana, sprječavanja radikalizacije i zaštite nacionalnih vrijednosti, ali i jačanja međunarodne suradnje u ovom području", naglasio je ministar.

Što se Hrvatske tiče, dodao je, mi smo i u sklopu priprema za Schengen, ali i inače u vrlo aktivnom sudjelovanju u međunarodnim aktivnostima kako unutar EU, tako i izvan, postigli određenu razinu suradnje koja je prepoznata i u EU te kroz rad Europolovih referentnih jedinica za borbu protiv radikalizacija, kao i Europski centar za borbu protiv terorizma.

Također, i dio onih direktiva i rješenja koje je Hrvatska provela, primjerice one za kontrolu putnika u zračnom prostoru i nekih drugih rješenja o kojima se govorilo u sklopu schengenskih pregovora, izravno su posljedica i provedbe europskog programa sigurnosti.

Pred RH izazov za sebe i vlastite institucije kao priprema za predsjedanje Vijećem EU

"Naravno, svima nam je izazov povećati interoperabilnost naših sustava. Pred nama je izazov i Hrvatska to vidi kao izazov za sebe i vlastite institucije, ali novo je i dio naših priprema za predsjedanje Vijećem EU 2020. u kojoj će, kao i nakon 2020.i u budućnosti, sigurnosna pitanja sigurno biti na vrhu agende o onome o čemu se raspravlja u EU", poručio je Božinović.

Ustvrdio je kako Hrvatska razvija i treću dimenziju, onu vezanu uz međunarodnu suradnju, i to ne samo sa zemljama u regiji, već intenzivno i s 'trećim partnerima', posebno sa SAD-om "gdje smo ostvarili jednu intenzivnu suradnju i potpisali memorandum o ulasku u međunarodnu bazu terorista SAD-a".

Taj je memorandum, podsjetio je, lani potpisan u Dubrovniku, vrlo intenzivna suradnja bila je i s Izraelom, a sutra hrvatsko izaslanstvo s njim na čelu ide u Tursku, gdje će suradnja u borbi protiv terorizma također jedno od bitnih pitanja u bilateralnim razgovorima.

De Kerchove: Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU bit će izazov, sretan sam da mogu pomoći

Gilles de Kerchove ustvrdio je kako na hrvatsko predsjedanje Vijećem EU gleda kao na izazov, pri čemu je izrazio zadovoljstvo da može pomoći. "Mislim da nije tajna reći kako vjerujem da su sigurnosna pitanja među jednima o najvećih briga nove Komisije", poručio je.

Hrvatska kao članica EU, ističe, mora biti i članica pojedinih agencija, pa i s obzirom na to da "ima susjede od kojih su se neki suočili s izazovom". "Mislim da od više od 100 tisuća ljudi koji su otišli za Irak neki od njih su se pridružili ISIL-u, prekršili su zakon otišavši u džihad, pa postoji još uvijek i pitanje njihova povratka. Važno je i pitanje kako ćemo zaustaviti širenje džihada", naglasio je.

Dobro je da nema jačanja terorizma u Hrvatskoj

Europski koordinator dodao je kako je EU u zadnje tri, četiri godine napravila veliki iskorak po pitanju sigurnosti unutar granica Unije, ali i oko schengenske granice. "Dobro je da nema jačanja terorizma u Hrvatskoj", ustvrdio je.

Zadovoljavajućim de Kerchove smatra to što Hrvatska, budući da poznaje regiju, može biti od pomoći da zemlje Zapadnog Balkana ispune svoje obveze, s obzirom da je sigurnost je jedna o najvažnijih pitanja kod pristupanja EU.