Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u utorak je s ministrima unutarnjih poslova Albanije i Crne Gore Sanderom Lleshajem i Mevludinom Nuhodžićem razgovarao o jačanju suradnje na suzbijanju ilegalnih migracija koje su porasle od kraja 2017.
"Bio je to sadržajan razgovor, više manje smo se oko svega u potpunosti složili i na nama je sada da kroz radne skupine koje smo dogovorili vrlo brzo krenemo u implementaciju onoga što će našu suradnju podići na višu razinu, a time i otpornost na izazove", rekao je ministar.
Sastanak je, dodao je Božinović, nastavak dijaloga kojeg su intenzivirali lani, naročito vezano za migracije koje su od kraja 2017. ojačane na istočnomediteranskoj ili zapadnobalkanskoj ruti. Kao članica EU Hrvatska je, kazao je ministar, ojačala dijalog i s europskim institucijama kako bi ukazala na važnost jugoistočnog europskog prostora kad je riječ o migracijama.
vezane vijesti
Do prošle godine europske institucije su se najviše fokusirale na pitanje srednjemediteranske rute prema Italiji, odnosno zapadnomediteranske rute prema Španjolskoj, rekao je Božinović, dodavši kako su tad učili da treba ojačati senzibilizitet i prema ovoj ruti koja je jedina kopnena, što znači da u nekim okolnostima ima potencijal da bude najmasovnija.
Sudionici trilateralnog sastanka razmijenili su informacije o migracijama i svi bilježe porast ilegalnih migranata. U Hrvatskoj je taj broj skoro 70 posto veći nego 2017., Lleshaj je ukazao da je u Albaniji zabilježeno šest puta više ilegalnih migranata nego 2017., dok je Nuhodžić govorio o povećanju ilegalnih migranta koji pokušavaju ići dalje preko Crne Gore.
"Nama su Albanija i Crna Gore veoma važne jer u konačnici već dio ilegalnih migranata koji dođu do tih zemalja nađu se pred granicama Hrvatske, bilo na granici sa Srbijom ili u posljednje vrijeme češće i masovnije na granici s Bosnom i Hercegovinom", rekao je Božinović. Hrvatska je prošle godine zabilježila 619 kaznenih djela krijumčarenja ljudi, što je porast za gotovo 71 posto u odnosu na 2017, a to po riječima hrvatskog ministra govori o organizaciji hrvatske policije u posljednjih godinu dana što je dovela do konkretnih rezultata.
Tema sastanka bila je i promjena strukture migranata, rekao je Božinović, dodavši kako svi bilježe da je najveći broj migranata iz zemalja poput Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka, što govori o tome da se više ne može isključivo koristiti terminima 'izbjeglištvo' i 'izbjeglica' jer su to uglavnom ekonomski migranti koji preko naših zemalja pokušavaju doći do odredišta u zapadnoj Europi.
Neophodna suradnja na regionalnoj i globalnoj razini
"To je s jedne točke gledišta legitimno, ali je s druge točke gledišta, s obzirom na politiku Europske unije koja želi zaustaviti ilegalne migracije koja ulaže i sve više će ulagati u zaštitu vanjskih granica, nešto s čime se mi moramo nositi", zaključio je Božinović. Ustvrdio je da su to pitanja s kojima ćemo se nositi u sljedećim desetljećima te da to ni jedna država ne može riješiti sama pa je potreba suradnja na regionalnoj i široj razini, bilo europskoj ili globalnoj.
Božinović je napomenuo kako su iz hrvatskih, europskih i regionalnih interesa inzistirali na tome da države jugoistočne Europe, a to su države kandidati za članstvo u EU, ne budu zapostavljene u svim dijalozima jer je to u zajedničkom interesu Europe kao cjeline. Zadovoljni su stoga što su neke od tih inicijativa urodile konkretnim rezultatima, primjerice, te su države, posebno Bosna i Hercegovina i Crna Gora, prvi put dobile izravna sredstva kako bi ojačale svoje granične kapacitete.
Podsjetivši kako je u siječnju Europska komisija odobrila fond od 100 milijuna eura koji se odnosi na operativnu suradnju u borbi protiv krijumčarenja ljudi, ministar je rekao da je jedan od uvjeta za dobivanje sredstava zajednička aplikacija država članica i trećih država.
Ministri triju zemlja razgovarali su i o mogućnosti povlačenja sredstava iz predpristupnih fondova koji stoje na raspolaganju Albaniji i Crnoj Gori.
Ministar unutarnjih poslova Republike Albanije Sander Lleshaj, koji 2019. očekuje početak bitnih pregovora o ulasku u EU, smatra da je najvažnija koncentracija na količinu nezakonitih migracija koje se događaju u Albaniji, a na taj način žele pomoći smanjiti protok migranata u EU.
"Znamo, ako zatvorimo kopnenu granicu da će se tok preusmjeriti preko morske granice, ako uzmemo sve te činjenice u obzir spremni smo ojačati trilateralnu suradnju. Uz mentorstvo Hrvatske mogli bi bolje pristupiti fondovima EU", rekao je Lleshaj.
Crnogorski ministar Nuhodžić ustvrdio je da migracijski izazovi i dalje imaju globalnu dimenziju i da se ni jedna zemlja ne može kvalitetno suprotstaviti nezakonitim migracija bez suradnje, od operativne razine do strateških odluka.
"Sve tri države kao članice NATO dijele sigurnosne rizike i u obavezi su uskladiti aktivnosti kada su u pitanju ti izazovi", zaključio je Nuhodžić.
