Kutleša je to rekao na misi zadušnici za papu Franju u četvrtak u Bogoslužnom prostoru Blaženoga Alojzija Stepica u Zagrebu dodavši kako se smrt ne promatra kao kraj nego kao prijelaz u kojem zemlja i nebo progovaraju istim jezikom vječne ljubavi.

Naglasio je kako je papa Franjo sve to činio snagom Kristova srca pozivajući na suosjećanje i šutnju u kojoj progovara Bog na molitvu koja prihvaća rane svijeta i preobražava ih novom nadom.

Papinu duhovnu oporuku vidi u njegovoj enciklici "O Božanskoj i ljudskoj ljubavi Srca Isusova". Taj dokument najautentičnije progovara o papi Franji i o njegovu poslanju, napomenuo je.

"Vjerovao je da samo ono što dolazi iz srca može dotaknuti ljudska srca", rekao je Kutleša i dodao kako nije tražio savršenstvo nego milosrđe te nije inzistirao na slovu zakona nego na duhu koji čini sve novim.

Ocijenio je kako je papu isusovačka formacija osposobila za duhovno razlučivanje 'u kojemu se um i srce usklađuju sa svjetlom Božje Riječi'. U svijetu koji je slijep pored očiju jer ne zna gledati bez suda niti vidjeti osim kroz prizmu korisnosti i moći, papa Franjo nas poziva na povratak srcu koje vidi, istaknuo je Kutleša.

Papa je htio da današnji čovjek osjeti kako je voljen i da mu iskustvo Božje ljubavi izoštri pogled, rekao je i dodao kako je znao da površnost naše kulture potiče neosjetljivost i krutost srca čime potiskujemo sposobnost prepoznavanja Božjega djelovanja u povijesti i logiku njegove ljubavi koja blaženima proglašava siromahe, gladne i žedne pravednosti te ožalošćene i prognane.

Naglasio je kako je papa Franjo prepoznavao Božje tragove tamo gdje bi mnogi rekli da Bog šuti. Znao je da pred nepravdom ne šuti Bog nego šuti čovjek, napomenuo je i dodao kako šutnja pred pratnjom bližnjega nije neutralnost nego suučesništvo pa je papa zato progovarao.

Ocijenio je kako je papa Franjo za model svoje pastirske službe uzeo Kristovu otvorenost, poglede, riječi i emocije.

Smatra kako Franjin pontifikat možda nije bio doktrinarno izoštren kako bismo očekivali, ali je obilovao gestama  koje su propitivale i samu teološku znanost sileći ju da rješenja ne traži u apstraktnosti ideja nego u konkretnosti vječnoga života.

Nije želio ostaviti Crkvu u krutosti formalizma nego je želio ukazati na potrebu za ljubavlju kako Kristovu ljubav ne bi zamijenila prolaznost strukturama, rekao je zagrebački nadbiskup i dodao kako je papa Franjo htio da njega i njegovo nasljeđe razumijemo kroz prizmu ljubavi Božanskoga Srca Isusova.

Papa Franjo, naglasio je, nije bježao od vatre kritika, nije izbjegavao vjetrove protivljenja  i led nerazumijevanja. Ostavio nam je bogato duhovno nasljeđe milosrđa, blizine s potrebitima te susreta i nada, istaknuo je Kutleša.