'Što pripada hrvatstvu?' pita se bečki Der Standard u analizi situacije u Hrvatskoj te se konstatira kako 'hrvatska desnica diskutira o manjinama (poput Srba i homoseksualaca) refleksno kao o nekakvoj ugrozi Hrvatske'. To dovodi do 'stvaranja krize identiteta u većinskom narodu' te se mjesecima izvještava o razbijenim dvojezičnim pločama, a 1. prosinca se ide 'na referendum protiv homo braka'.

Citira se profesor Žarko Puhovski, koji procjenjuje da premijer Zoran Milanović ima još legitimitet jer 'istupa protiv koruptivne prakse svojih prethodnika', ali da vlada veliko razočaranje oko 'propale gospodarske politike'. 'Ideološke teme su otkrile strukturne manjkavosti pravosuđa i policije', konstatira Der Standard te navodi kako su 'neki policajci koji su trebali čuvati dvojezične ploče očito surađivali s onima koji ih žele skinuti', a protiv dvojezičnosti glasalo je i gradsko vijeće Vukovara, o čemu će na kraju morati odlučivati Ministarstvo uprave.

Puhovski kaže da se 'zaboravlja kako je i srpska manjina doživjela istu tragediju u ratu' te da je čak i veći postotak nestalih Srba, ali da 'prošlost diktira nacionalni identitet' u Hrvatskoj. Toga je primjer i lex Perković, koji je povezan 's Hrvatskom devedesetih godina prošlog stoljeća' i predsjednikom Franjom Tuđmanom koji je zadržao komunističkog špijuna Josipa Perkovića kao svog šefa tajne službe i vezu sa starim aparatom'. No 'iako je prvenstveno Tuđmanova stranka HDZ bila povezana s Perkovićem', piše Der Standard, njega su štitili socijaldemokrati koji su sad na vlasti, 'djeca stare nomenklature'.

Slučaj Perković 'razotkrio je i izostanak sistematičnosti, takta i političkog iskustva premijera Milanovića', koji je upao u sukob s Bruxellesom i Europskom komisijom. Iz Bruxellesa se pak kaže da ih neće iznenaditi ako bude još problema s Hrvatskom u nadolazećim godinama, i to ponajviše zbog hrvatskog paceraja. 'Ne može se očekivati da će Hrvati uopće uspjeti povući i sva sredstva iz EU-fondova', piše Der Standard.