Nezapamćeno nevrijeme pogodilo je u srijedu sjevernu i središnju Hrvatsku te Slavoniju, a drugi dan i Istru i Kvarner. Snažan olujni vjetar čupao je stabla i krovove, gradovi su bili poplavljeni, a materijalna šteta još se zbraja i stotine ljudi je ozlijeđeno. U Hrvatskoj je život izgubilo četvero ljudi – zbog pada stabala poginula su dva muškarca, dok je u Slavoniji na intervenciji preminuo vatrogasac, a nevrijeme je odnijelo život i muškarca iz Nove Gradiške
Zagreb je pogodila jedna od najjačih grmljavinskih oluja otkad postoje mjerenja, potvrdili su iz Državnog. hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), što je ponovno otvorilo pitanje jesu li u Hrvatskoj moguća tornada.
vezane vijesti
Čelnica DHMZ-a Braka Ivančan Picek rekla je da je ta pojava moguća u ovakvim olujnim oblacima, iako su tornada češća nad Amerikom. 'Živimo u toplijoj klimi, u toplijoj atmosferi, može se svašta očekivati', rekla je.
Strašno nevrijeme pogodilo je i Sloveniju i Italiju, odakle je i došlo u Hrvatsku, a osim izgubljenih života, velike materijalne štete i stotine ozlijeđenih, u petak je Milanom prošao tornado, čemu svjedoči snimka u nastavku.
Osim Italije, prije dvije godine u Europi smo svjedočili njegovoj pojavi u Češkoj, pa i u Francuskoj i Njemačkoj. Stoga nije isključeno da se to pojavi u nekoj idućoj oluji i kod nas.
Međutim, prema dostupnim izvorima, Hrvatsku je tornado pogodio dvaput – 31. svibnja 1892. u Novskoj i 20. kolovoza 2007. u Podravskoj Slatini. Poznato je da jadransku obalu ljeti karakteriziraju i pijavice, a to su zapravo također snažni vrtlozi zraka, nazivani i 'morska tornada'.
Tog 31. svibnja 1892. godine, prije 131 godine, Hrvatska je svjedočila meteorološkom fenomenu kod željezničke stanice u Novskoj. Brzina vjetra pri tlu bila oko 260 km/h, a prema današnjoj ljestvici intenziteta tornada Torro prikladnoj za Europu, ovaj tornado bio bi klasificiran kao T6, tj. umjereno razoran.
Tog je poslijepodneva tornado zahvatio područje željezničke stanice i obližnje šume, zbog čega je Andrija Mohorovičić, poznati hrvatski geofizičar, dobio poziv Kraljevske zemaljske vlade da se uputi u Novsku i vidi što se dogodilo. Kasnije je napravio izvještaj s analizom na njemačkom i hrvatskom jeziku, što je temeljio na svjedočenjima stanovnika.
Potom je proučio u kojim su smjerovima bila razbacana stabla u obližnjoj šumi. Vjetar je počupao 150 tisuća stabala hrasta i bukve promjera debla od 0,7 metara pa sve do onih promjera 1,2 metra. Tornado je uz to vagone izbacio s tračnica, a stražnji vagon težak više od 13 tona bio je odbačen 30 metara dalje preko telegrafskih vodova. U tom odbačenom vagonu bilo je 50 putnika, od kojih su trojica teže ozlijeđena, a jedan je poginuo.
Pomoću podataka o vremenima u kojima su službenici telegrafskih postaja isključivali struju zbog grmljavine, Mohorovičić je zaključio da se olujna fronta kretala u smjeru jugozapad-sjeveroistok brzinom od 20 do 30 km/h.
Prij 14 godina, jako olujno nevrijeme praćeno vjetrom, kišom i tučom zahvatilo je Slatinu u poslijepodnevnim satima, pri čemu je snažan vjetar lomio grane, rušio stabla i nosio krovove kuća. Vjetar je srušio dalekovode pa je slatinski HEP zbog sigurnosnih razlog u dijelu grada obustavio distribuciju električne energije i plina.
U nastavku pogledajte video tornada iz 2007. godine, koji je objavio Crometeo.
