Od 3.634.896 osiguranika u 2022. godini, čak 99 posto koristilo je zdravstvenu zaštitu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, najviše u Šibensko-kninskoj, a najmanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupno, zdravstvenu zaštitu koristilo je 3.351.676 korisnika, neovisno o tome je li to bilo kod izabranih liječnika ili negdje drugdje. Od ukupnog broja korisnika, 47 posto bili su muškarci i 53 posto žene, navode autori HZJZ-ove publikacije 'Korištenje zdravstvene zaštite u djelatnosti obiteljske (opće) medicine u Hrvatskoj u 2022. godini'.

Na nacionalnoj razini, lani je u ordinacijama obiteljske (opće) medicine evidentirano 10.496.896 pregleda i 16.311.695 savjetovanja. Najveći udio pregleda u ukupnom broju kontakata bio je u Ličko-senjskoj (36 posto), a najmanji udio zabilježen je u Međimurskoj županiji (14 posto).

Prošle godine izdano je 12.682.033 uputnica, što je ujedno najviše u posljednjih pet godina te gotovo milijun više u odnosu na 2021. godinu. Također, zanimljiv je potpun obrat u usporedbi s 2018. godinom: tada je na 13,6 milijuna pregleda bilo 10,6 milijuna uputnica dok je lani na 10,5 pregleda izdano 12,7 milijuna uputnica.

Većina lanjskih uputnica (53 posto) odnosila se na dijagnostičke pretrage (uključujući one kontrolne), a tri posto na uputnice za hitne specijalističke ambulante. Pacijenti su najčešće upućivani na mikrobiološke pretrage (14,5 posto) i medicinsku biokemiju (devet posto), slijede radiologija, oftalmologija, ultrazvuk, fizikalna medicina i rehabilitacija, kardiologija, dermatologija i venerologija, ortopedija i traumatologija te nuklearna medicina.

Uputnice su se najučestalije izdavale u ordinacijama Šibensko-kninske županije (jedna na 3,1 kontakt), a najrjeđe u Varaždinskoj županiji (jedna na 4,6 kontakata). Na konzilijarne preglede najviše se upućuje u Osječko-baranjskoj (38 posto u ukupnom broju izdanih uputnica), a najmanje u Primorsko-goranskoj županiji (19 posto).

HALMED: Potrošnja anksiolitika dvostruko veća nego u razvijenim europskim državama

Ukupno je izdano 52.664.192 recepta, od čega se gotovo devet posto odnosi na anksiolitike, lijekove koji suzbijaju psihičke napetosti, osjećaj tjeskobe, razdražljivosti, uznemirenosti i straha. Posljednji dostupni podaci iz HALMED-ove baze podataka o potrošnji lijekova otkrivaju da su u 2021. godini 84 stanovnika Hrvatske od njih 1000 svaki dan uzimala jednu definiranu dnevnu dozu anksiolitika, a taj broj u 2017. godini bio je 76. Pritom, potrošnja anksiolitika u Hrvatskoj otprilike je dvostruko veća nego u razvijenim europskim državama, navodi HALMED. Predvode Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija, a anksiolitici se najmanje koriste u Splitsko-dalmatinskoj, Međimurskoj i Istarskoj županiji.

Na popisu deset najčešće izdanih recepata za lijekove u Hrvatskoj anksiolitike slijede beta blokatori, antacidi, ACE-inhibitori, lijekovi koji umanjuju razinu masnoća u krvi, derivati propionske kiseline (ibuprofen), oralni antidijabetici, diuretici, blokatori konvertaze i antidepresivi.

Zanimljivo, za razliku od anksiolitika, u Hrvatskoj se troši otprilike upola manje antidepresiva nego u razvijenoj Europi - iako i ovdje raste njihova potrošnja. Antidepresivi su lijekovi s učinkom na živčani sustav: otklanjaju depresije različitih uzroka, paniku, tjeskobu, uznemirenost, poremećaj spavanja i budnosti, poremećaje prehrane (anoreksiju, bulimiju i dr.). U 2021. antidepresive je redovito uzimalo 37 na 1000 hrvatskih stanovnika, u odnosu na 31 u 2017. godini. Po izvanbolničkoj potrošnji antidepresiva jako odskače Vukovarsko-srijemska županija, za gotovo 30 posto prema prvoj sljedećoj, Sisačko-moslavačkoj županiji.

HALMED navodi da je u analizi razlika među županijama potrebno uzeti u obzir i činjenicu da se u skupinama sedativa, psiholeptika i antidepresiva viša potrošnja može dijelom pripisati općim uvjetima življenja, a za kvalitetnije tumačenje nužno je uključiti i epidemiološke podatke koje ta agencija ne posjeduje.

'Za točnija promatranja u razlici potrošnje po županijama moramo uzeti u obzir različitu strukturu građana županija, kao što su starost, broj ljekarni, broj stanovnika na jednog liječnika, bolnička dostupnost i općenito dostupnost zdravstvene usluge', konstatira HALMED u komparativnom izvješću o potrošnji lijekova u razdoblju 2017.-2021., dodajući bi se uz sve te podatke mogla razjasniti, primjerice, i nekoliko puta veća izvanbolnička potrošnja lijekova za liječenje ovisnosti o opioidima u Šibensko-kninskoj i Primorsko-goranskoj županiji te Zadarskoj županiji i Gradu Zagrebu od prosječne potrošnje po županijama u 2020. godini. Ujedno, HALMED navodi da promjene u potrošnji lijekova po županijama također proizlaze iz različitih terapijskih tradicija i različitih stavova prema lijekovima i liječenju.

Prema izvješću HZJZ-a o korištenju zdravstvene zaštite žena, u ovom segmentu znatno je skočio broj izdanih uputnica: 2018. godine bilo je 864.433 pregleda i 845.474 izdane uputnice, da bi 2022. na 774.373 pregleda izdano čak 1.026.983 uputnice. Od ukupnog broja izdanih uputnica lani, 76 posto odnosilo se na dijagnostičke pretrage.

Ističe se podatak da je evidentirano 3498 ponovljenih ultrazvuka dojki, što može ukazivati na to da je 18 posto svih ultrazvuka dojki bilo s patološkim nalazom. Ponovljeno je i 36.268 papa-testova, što može ukazivati na to da je 12 posto tih testova imalo patološki nalaz.

Inače, u 2022. bilo je 499.483 korisnice zdravstvene zaštite žena u Hrvatskoj, a u istoj djelatnosti zabilježeno je i 612 muških korisnika. Ukupno je osigurano 1.516.629 osoba te je zdravstvenu zaštitu u 2022. koristilo njih 33 posto: najviše u Međimurskoj, a najmanje u Požeško-slavonskoj županiji.

Broj izdanih uputnica narastao je i u segmentu zdravstvene zaštite predškolske djece, pa je tako 2018. bilo 1.789.790 pregleda i 726.935 uputnica, a 2022. na 1.600.771 pregleda 834.810 uputnica. Najviše ih se odnosilo na dijagnostičke pretrage (46,2 posto) dok je najveći udio konzilijarnih pregleda zabilježen u Vukovarsko-srijemskoj (50 posto), a najmanji u Primorsko-goranskoj županiji (25 posto).

Nataša Ban Toskić: Broj posjeta povećan za 250 posto; stetoskop i tlakomjer više nisu dovoljni

Komentirajući informaciju o povećanom broju uputnica, prema navedenim izvješćima, predsjednica Koordinacije liječnika hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Nataša Ban Toskić kaže da ona u svojoj praksi nije primijetila da piše više uputnica, niti se o tome povela rasprava među kolegama. Ona naglašava da je važno vidjeti i koliko je rasla frekvencija posjeta.

'U posljednjih 20 godina broj posjeta u obiteljskoj medicini povećao se za 250 posto; medicina je postala kompleksnija, a broj mogućih dijagnostičkih pretraga se množi. U posljednjih nekoliko mjeseci čini mi se da prosjek izdanih uputnica po liječniku u odnosu na broj kontakata s pacijentima zapravo uopće nije velik. Naročito je malen broj uputnica za objedinjene hitne preglede, a među svim uputnicama dominiraju one za dijagnostičke pretrage, njih je najviše', ističe dr. Ban Toskić.

'U tom smislu, ne vidim da se ovdje radi o nečem prijelomnom. Osim toga, ne može se više ni u primarnoj raditi bez dijagnostike, s dvije ruke i dva oka, stetoskopom i tlakomjerom. Prije desetak godina uveden je tzv. novi model upućivanja, s uputnicama A, B, C i D. E sad, B, C i D uputnice obvezuju ustanove za sekundarnu zdravstvenu zaštitu - dakle, poliklinike i bolnice - da izdaju interne uputnice za sve ono što indiciraju njihovi liječnici. Navode li se u tim pokazateljima HZJZ-a interne uputnice? Vidite, primijetili smo da se taj model otežano primjenjuje, odnosno u jednoj mjeri se ne primjenjuje, pa se onda ipak traže naše, crvene uputnice, umjesto da se izdaju interne uputnice', napominje Ban Toskić, dodajući da je riječ o kompleksnoj problematici koju bi trebalo stručno analizirati da bi se mogla detaljnije komentirati.

U navedenim izvješćima HZJZ navodi da u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) od 2019. redovito analizira i objavljuje podatke iz Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava (CEZIH), a koji se odnose na zdravstvenu skrb pruženu građanima u ordinacijama na razini primarne zdravstvene zaštite (opća/obiteljska medicina, zdravstvena zaštita predškolske djece, zdravstvena zaštita žena, stomatološka zdravstvena zaštita). U ovom izvješću analizirani su podaci sadržani u komunikacijskim porukama koje su lani pristigle u HZZO iz ordinacija opće/obiteljske medicine, uključujući domove zdravlja, ordinacije za COVID-19, ordinacije posebnog dežurstva, privatne ordinacije (u zakupu doma zdravlja), ustanove za zdravstvenu skrb, vojne ordinacije, kao i mobilne timove za cijepljenje protiv covida.