Riječ je uglavnom, piše Novi list, o građanima koji su zdravstveno osiguranje zadržali nakon odlaska u inozemstvo, a u HZZO-u su se i dalje vodili kao nezaposleni te bi s iskaznicom HZZO-a dolazili u Hrvatsku kad bi zatrebala zdravstvena usluga ili lijek.

Broj osiguranih osoba mijenja se iz dana u dan, a na dan 17. kolovoza policu osnovnog zdravstvenog osiguranja imale su 3.999.583 osobe, dok je policu dopunskog zdravstvenog osiguranja imalo 2.184.137 osoba.

Nakon HZZO-ove čistke na popisu osiguranika danas je njih 127.750 više nego što je bilo stanovnika Hrvatske na popisu iz 2021. (3.871.833). Ako se uzme u obzir to da u Hrvatskoj trenutačno radi više od 95.000 stranih radnika, koji bi također morali biti zdravstveno osigurani, moguće je da se registar osiguranika HZZO-a doista primiče realnoj brojci onih koji imaju pravo na hrvatsko zdravstveno osiguranje.

Iz Direkcije HZZO-a podsjećaju na to da je zdravstveno osiguranje za sve hrvatske građane zakonska obveza pa se svatko tko ga nema treba javiti na neki od šaltera HZZO-a. Za radno sposobnu osobu osnova osiguranja može biti radni odnos, obavljanje obrta, poljoprivredne ili šumarske djelatnosti i slično, a ako to nije slučaj, mogu se osigurati i preko člana obitelji, pod uvjetom da su nesposobni za samostalan život, nemaju sredstava za uzdržavanje ili ih osiguranik uzdržava.

Osobe koje se ne mogu osigurati kao članovi obitelji osiguranika ili prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja, koje nemaju sredstava za uzdržavanje i koje su nesposobne za samostalan život i rad osiguravaju se na osnovi rješenja županije ili Grada Zagreba u okviru sustava socijalne skrbi. Ako osoba s prebivalištem ili boravištem u Hrvatskoj ne ispunjava uvjete za osiguranje ni prema jednoj osnovi propisanoj Zakonom o zdravstvenom osiguranju, ona je i dalje dužna zdravstveno se osigurati i plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje od 85,72 eura mjesečno, poručuju iz Direkcije HZZO-a.