Agencija Moody's procjenjuje da su Rusi u ciparske banke zbog povoljnih uvjeta uložili 31 milijardu dolara (24 milijardi eura) privatnog i korporativnog novca. Upravo oni snosit će velik dio gubitaka poisteklih iz dogovoa Nikozije i Bruxellesa o paketu sanacijskih zajmova kojim je izbjegnut kolaps ciparskog bankarskog sustava i stečaj
Cipar će dobiti 10 milijardi eura zajma, bankarski sustav neće kolabirati, nego će se sanirati novcem prisilno oduzetim vlasnicima depozita većih od 100.000 eura. Ciparski predsjednik Nicos Anastasiades tako je pristao na nešto na što prije 10 dana nije želio ni pomisliti: na agresivan udar na bogate, uglavnom strane depozitore kroz konfiskaciju njihovih računa u jednoj banci i zamrzavanje te poslije značajno rezanje računa u drugoj banci.
Depoziti u Banci Cipra i Banci Laiki bit će zamrznuti dok se ne odluči koliko će im se novca uzeti, a procjenjuje se da bi mogli ostati bez 40 posto. Za depozite do 100.000 eura jamčit će država.
Ruski premijer Dmitrij Medvedev rekao je u ponedjeljak da će Rusija razmotriti posljedice tog plana za svoje interese.
'Moramo razumijeti što će se zbog toga dogoditi i kakve će biti posljedice za međunarodni financijski i monetarni sustav, kao i za naše interese', rekao je, dodajući da se 'nastavlja krasti ukradeni novac'.
I Nikozija će platiti visoku cijenu. Očekuju se skore nestašice hrane i lijekova, dvije godine duboke recesije i oštrog rasta nezaposlenosti, s malim nadama u dugoročni oporavak jer će ruski i drugi investitori izbjegavati Cipar.
Infografika prikazuje spašavanje ciparskih banaka u odnosu na ostale nedavne slučajeve dokapitalizacije banaka u odnosu na BDP.
