Zanimanje za konsignacijske i second hand trgovine te servise za kućanske aparate raste diljem Rusije. Kako troškovi života rastu, sve se više potrošača suzdržava od kupnje novih proizvoda, poput odjeće i obuće, i umjesto toga okreće se jeftinijim rabljenim alternativama. U vrijeme ekonomske nestabilnosti mladi Rusi osobito manje troše na putovanja, zabavu i luksuznu robu, piše Deutsche Welle (DW).

Prošle godine je stopa inflacije u Rusiji porasla na 9,52 posto, što je znatno više od prognoze središnje banke od maksimalnih 8,5 posto. Pokušaji vlasti da obuzdaju rast cijena, što je uključivalo povećanje ključne kamatne stope, nisu imali velikog učinka.

Sve podsjeća na sovjetsko doba

Ruski ekonomist Igor Lipsic smatra da je stvarna godišnja stopa inflacije više od sedam puta veća od službene. Objasnio je da je rusko gospodarstvo sve sličnije onom bivšeg Sovjetskog Saveza, tj. usmjereno na vojne potrebe. Tijekom sovjetske ere znatna sredstva išla su u industriju oružja, a socijalna pitanja bila su u drugom planu. Stručnjaci su istaknuli da bi, s obzirom na ekonomsku nestabilnost u zemlji, oni koji popravljaju proizvode ili prodaju rabljenu robu mogli ugodnije živjeti.

Andrej Fedotovski, predsjednik Ruske udruge komisijskih trgovina i vlasnik lanca butika Komilfo za rabljenu dizajnersku i markiranu odjeću, rekao je da je potražnja za rabljenom luksuznom robom također u porastu. Dodao je da se taj trend pojavio i prije nego su počela 'teška gospodarska vremena', ali je doživio nagli porast nakon sankcija i povlačenja zapadnih marki s ruskog tržišta poslije ruske invazije na Ukrajinu. Dodao je da su vlasnici skupocjene robe željeli nadoknaditi nešto novca prodajom, a kupci su bili sretni zbog toga što su se snašli i povoljnije prošli.

Rastu cijene luksuzne robe na sivom tržištu

Fedotovski je također rekao da, iako su cijene u second hand trgovinama porasle do devet posto, u skladu sa službenom stopom inflacije, to nije ništa u usporedbi s napuhanim cijenama dizajnerske robe koja dolazi u Rusiju preko sivog tržišta, odnosno preko neovlaštenih trgovaca.

'Međutim trend preprodaje odjeće također je dio globalnog razvoja ekološki svjesnije potrošnje', rekao je, dodajući da čak i bogati Rusi prelaze na kružno gospodarstvo zbog gospodarske krize, radije kupujući rabljenu nego novu odjeću.

Osim toga, primijetio je da je potražnja za rabljenom luksuznom robom porasla u regijama u kojima stanovnici rade, primjerice, u industriji oružja jer više zarađuju. 'Mjesečne plaće porasle su na između 200.000 i 300.000 rubalja (2073 i 3110 eura, 2177 i 3265 američkih dolara)', rekao je.

Veća potražnja za popravcima uređaja

Kako cijene novih, osobito uvoznih, kućanskih aparata također rastu, mnogi Rusi traže popravak starih proizvoda koje posjeduju. To je dovelo do povećanja usluga popravaka, čime se smanjuju količina otpada i posljedičan negativan utjecaj na okoliš.

Jedan od onih koji iskoristili ovaj trend je Avito, internetska platforma izvorno stvorena za olakšavanje razmjene dobara između privatnih osoba. S prometom od 1,9 trilijuna rubalja u 2023., sada je jedan od najvažnijih online trgovaca u Rusiji.

Broj oglasa za popravak kućanskih aparata na Avitu porastao je za 45 posto u 2022. i za 64 posto u 2023. godini. Ruski poslovni dnevnik Vedomosti objavio je da je potražnja za popravcima perilica i sušilica rublja narasla za 181 posto, ali je došlo do pada interesa za popravke računala za 30 posto, što se pripisuje poteškoćama s uvozom potrebnih dijelova zbog zapadnih sankcija.

Rastuća ekološka svijest?

Ruske ekološke organizacije također su primijetile sve veći interes za rabljenu robu. Predstavnici ruskog ekološkog pokreta Razdelni zbor za DW kažu da ekonomska kriza mijenja navike potrošača, a ovo je prilika da ljudi postanu svjesniji okoliša.

Irina Šazminova iz Razdelnog zbora rekla je da je više od 78 posto tekstila koji je završio u smeću još uvijek prikladno za ponovnu upotrebu ili recikliranje. 'Oko 20 posto obitelji u Rusiji ne može si priuštiti novu odjeću, a stotine kilograma robe bacaju se svaki dan u velikim gradovima', rekla je. Dodala je da je primijetila blag porast broja posjetitelja na humanitarnim razmjenama odjeće.

Ali Ana Garkuša iz iste organizacije rekla je da gospodarska kriza ima negativan utjecaj na industriju gospodarenja otpadom. Objasnila je da se mnoge tvrtke koje se bave preradom sekundarnih sirovina zbog sankcija bore s popravkom potrebne opreme te da neke sabirne točke morale biti zatvorene zbog financijskih problema i nedostatka potpore države. 'Najam za takvo mjesto u Sankt Peterburgu toliko je podignut da su završili u minusu', rekla je.

Prema Garkuši, ekonomski problemi smanjuju svaki interes za okoliš. 'Recikliranje može koštati više od izrade novog proizvoda, što ga u konačnici čini nešto skupljim', rekla je, spekulirajući da je porast potražnje za rabljenom odjećom i popravcima kućanskih aparata više rezultat ekonomije nego rastuće svijesti o zelenim pitanjima.