Hrvatske tvrtke koje posluju u Rusiji ne trebaju strahovati za već ugovorene poslove, no zbog novog kruga sankcija koje Zapad od četvrtka uvodi Rusiji na ozbiljnom je udaru ionako poljuljano poslovno planiranje. Sankcije premijerno pogađaju ruske banke, naftne kompanije i vojna poduzeća: blokira se pristup financijskim tržištima EU-a te zabranjuje prodaja oružja i osjetljive tehnologije u domeni energetike
Nakon što su Europska unija i SAD kao najtežu kaznu zbog potpore ukrajinskim separatistima te rušenja malezijskoga zrakoplova uvele treći krug sankcija Rusiji, njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je u utorak i četvrti krug sankcija - ukoliko Rusija ne krene pravcem smirivanja napetosti i suradnje u sukobu u Ukrajini. Teško je međutim zamisliti kako će se provesti i postojeće sankcije, čija bi politička cijena mogla u konačnici biti veća od financijskih gubitaka.
Hrvatske tvrtke koje posluju s Rusijom nisu osjetile posljedice prethodnih krugova sankcija, a po svoj prilici neće biti zakinute ni aktualnim kaznenim odredbama, a one će se ionako ponovno razmotriti nakon tri mjeseca. Prilikom usuglašavanja europski čelnici djelovali su odlučno i složno: najteže sankcije do sada imaju uvjeriti Moskvu da će 'rusko gospodarstvo platiti golemu cijenu za destabilizaciju Ukrajine ili bilo koje susjedne zemlje'. No govoreći o 'dalekosežnim i neposrednim učincima' sankcija po rusko gospodarstvo, propustili su spomenuti da bi po pravilima reciprociteta iste takve učinke mogle osjetiti i mnoge članice EU-a sa sjedištima korporacija koje profitiraju u Rusiji
Prije nego o zaboravu, bit će da je riječ o prešućivanju činjenice da korporacije vode svojevrsnu vlastitu vanjsku politiku i na mapi međunarodnih odnosa utiru vlastite puteve suradnje, paralelno sa službenom diplomacijom ili mimo nje - ovisno o trenutnim interesima. Ines Sabalić, dopisnica Globusa iz Bruxellesa, podsjeća da 'svaka zemlja u EU još uvijek računa prvenstveno što je prioritet njoj, a ne zajednici' i zaključuje da će 'sankcije postojati, i u energetskom i u financijskom i u obrambenom sektoru, ali tek za buduće poslove'.
Sabalić tako navodi primjer francuskog brodogradilišta koje je za Rusiju već izgradilo nosač helikoptera Sebastopol i krajem godine planira primopredaju.
'Situacija je tako bizarna da je moguće, zapravo za očekivati je da će Sebastopol, koji je zadnji krik tehnike NATO-a legalno u ruskim rukama, a usidren je u nedavno anektiranom Krimu, biti prijetnja ostatku Ukrajine koja se želi priključiti NATO-u', piše Ines Sabalić.
Problematično poslovno planiranje
Iz hrvatskih diplomatskih izvora Jutarnji list doznaje da će sankcije obuhvaćati i pet najvećih banaka u kojima više od 50 vlasništva drži ruska država te da Sberbank - banka koja podmazuje Ivicu Todorića i deveta banka po ukupnoj imovini u Hrvatskoj - navodno nije među njima.
'Osim toga, svi ugovori koji su dosad sklopljeni bit će realizirani, odnosno neće se razvrgavati', rekli su diplomatski izvori Jutarnjeg lista, zaključujući da je Hrvatska uspjela zaštititi svoje gospodarske interese. Problematično će međutim biti poslovno planiranje, a poslovna nesigurnost postaje glavna odrednica ekonomskih odnosa s Moskvom.
Izvoz hrvatskih kompanija u Rusiju u 2013. iznosio je 2,14 milijardi kuna, a prednjače Atlantic grupa, AD Plastik s dvije tvornice u Rusiji, Pliva, Vindija, Agrokor, Končar i Podravka. Ericsson Nikola Tesla ugovorio je u Rusiji velik posao izgradnje mobilne mreže, a tvrtku u Rusiji ima Šestan-Busch, proizvođač vojnih i policijskih kaciga te druge vojno-policijske opreme iz Preloga.
'Njemačka izvozi 40 milijardi eura u Rusiju i ondje im posluje 2.400 tvrtki pa sigurno imaju puno više razloga za strepnju od nas', rekao je Alojzije Šestan, direktor i suvlasnik tvrtke Šestan-Busch, koji je nedavno najavio da će u slučaju jakih sankcija Rusiji otići u 'sljedeću zemlju' i da od ranije planiraju partnerstva u Azerbajdžanu i Kazahstanu.
