Za tri dana, Zagreb i još nekoliko hrvatskih gradova naći će se na listi više od tisuću svjetskih gradova u kojima će se toga dana održati prosvjed 15.O kojim se iskazuje nezadovoljstvo spregom politike i kapitala. Prosvjedi su samo početak, kako kažu koordinatori za Hrvatsku, velike globalne promjene. No o čemu je zapravo riječ, o prosvjedu s Wall Streeta ili nečemu drugom?
'Neki se od nas smatraju progresivnima, neki konzervativcima. Neki od nas su vjernici, neki nisu. Neki od nas su jasno ideološki opredijeljeni, drugi su apolitični, ali svi smo zajedno zabrinuti i ljuti zbog političke, ekonomske i društvene situacije oko nas: korupcija među političarima, gospodarstvenicima, bankarima koja nas ostavlja bespomoćnima, bez ikakvog glasa, ugušenima', stoji u manifestu pokreta na stranici 15.O (worldrevolution) in Croatia na Facebooku.
Anonimnošću do direktne demokracije
Ako se pitate tko je organizator prosvjeda i tko stoji iza svega, odgovora zapravo nema. Direktna demokracija pojam je gotovo nepoznat u Hrvatskoj, jer je naš mentalni sklop naviknut na podjele tipa jesu li lijevi, desni, konzervativni, liberalni… 'Kod nas uvijek ljudi žele znati tko je vođa, no vođe nema, ovo je samoorganizacija građana. Teško im je shvatiti da nema podjele na lijeve i desne, prosvjeduju i jedni i drugi. Cilj je da stvari koje razdvajaju ostavimo doma i borimo se protiv političke korupcije', poručio je za tportal jedan od koordinatora.
Njegovo ime, kaže, nije bitno jer se ne žele isticati kao pojedinci. Isto tako oni nisu organizatori već operativci, skupina običnih građana koji su se u dva tjedna povezali međusobno i sa studentima Filozofskog fakulteta u Zagrebu, revolucionarnom žarištu društvenih promjena u Hrvatskoj.
Usto, odlika direktne demokracije je i izlazak građana na ulice kada god nisu zadovoljni stanjem u državi. 'Demokracija nije izlazak na izbore svake četiri godine. Ona je izlazak na ulice i referendum koji je u Hrvatskoj gotovo nemoguće raspisati', kaže koordinator.
Prosvjed u Zagrebu, Rijeci, Puli i Splitu
Prosvjed će se 15. listopada u 18 sati održati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, ali i na trgovima u Puli, Rijeci i Splitu. Inicijativu su pokazali i Varaždin i Čakovec. Prosvjede je, osim studenata Filozofskog, podržao i Nezavisni hrvatski sindikat i Građanska akcija, a tijekom sljedećih se dana očekuje i podrška niza nevladinih organizacija.
Najavljeni prosvjed mnoge će podsjetiti na proljetnu mini revoluciju u Hrvatskoj i niz protuvladinih prosvjeda. 'Nemamo bitne veze s proljetnim prosvjedima iako je to bilo prvo buđenje građana u Hrvatskoj. Dio nas je sudjelovao i na tim prosvjedima, no ne želimo ponavljati iste pogreške kada su pojedinci htjeli uzeti primat i kada su marginalne ekstremno lijeve ili desne grupacije htjele prosvjede politički obojati. Mi inzistiramo na političkoj neutralnosti', poručio je naš sugovornik.
Ako im se neki političari žele pridružiti kao obični građani i pojedinci, nemaju ništa protiv, no neće biti govornici. Mikrofon će biti rezerviran za žrtve sustava, bilo da je riječ o žrtvama medijske cenzure, žrtvama sprege političara i gospodarstvenika te osobama koje su bile dovoljno hrabre izboriti se za svoja prava.
Pred nama je dugotrajna borba, nema instant rješenja
Nositelji hrvatskih prosvjeda 15.O poručuju građanima da ne očekuju instant rješenja. Najavljeni je prosvjed samo početak dugotrajne borbe. Podsjećaju na dugotrajnost procesa dobivanja prava glasa za žene ili pak ukidanje rasnih zakona u SAD-u.
Iako će prosvjednici u nekoliko europskih gradova okupirati burze, kao što je to primjer na njujorškom Wall Streetu, u Hrvatskoj se takve akcije ne očekuju. Prosvjed će biti miran, a na plenumu, koji je također jedna od bitnih karakteristika direktne demokracije, dogovarat će se daljnje aktivnosti.
Činjenica da smo u predizbornom razdoblju dat će poseban ton hrvatskim prosvjedima 15. O. 'Izvršit ćemo pritisak na tijek predizborne kampanje i tražiti konkretna rješenja, a ne floskule. Cilj nam je da se političari jako oznoje, da im bude neugodno i da shvate da vlast proizlazi iz građana, da su oni u službi građana', objasnio nam je koordinator.
O odazivu građana ne želi spekulirati. Bili bi zadovoljni sa 200 ljudi te podsjećaju kako je revolucija s kairskog trga Tahrir krenula sa 200, a završila s milijun prosvjednika.
'Jednoglasno ujedinjeni, dat ćemo do znanja političarima i financijskim elitama čijim interesima oni služe, da je na nama, građanima, da odlučujemo o svojoj budućnosti. Mi nismo roba u rukama političara i bankara koji nas ne zastupaju.'
•Prioriteti svakog naprednog društva trebaju biti jednakost, napredak, solidarnost, sloboda, održivi razvoj i napredak, socijalna skrb i sreća ljudi.
•Neotuđiva prava na kojima trebamo ustrajati u našem društvu su: pravo na stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, kultura, zdravstvo, obrazovanje, izravnija politička participacija, sloboda osobnog razvoja i prava građana na zdrav i sretan život.
•U ovom trenutku naša Vlada i ekonomski sustav uopće ne mare za ova prava i na različite načine ih sputavaju i ograničavaju.
•Demokracija pripada narodu (demos - narod, kratos - vladati, tj. vladavina naroda) što znači da je vlast satkana od svakoga od nas. Mi, obični građani, mi smo vlast. Međutim, većina političara nas uopće ne želi čuti. Političari bi trebali biti naš glas u institucijama, olakšati participaciju građana u politici kroz izravne kanale koji omogućuju korist čitavom društvu, a ne da bi se bogatili i napredovali na naš račun ponizno slušajući samo diktaturu glavnih ekonomskih centara moći koji ih drže na vlasti kroz bipolarizaciju na čelu s nepokretnim akronimima PP (HDZ) i PSOE (SDP).
•Požuda za vlašću i njezina akumulacija samo na nekolicinu odabranih stvara samo nejednakost, tenzije i nepravde, a to onda vodi nasilju koje mi odbacujemo. Zastarjeli i neprirodni ekonomski sustav crpi gorivo iz našeg društvenog stroja u rastuću spiralu koja hrani sebe tako da obogaćuje nekolicinu, a ostale gura u siromaštvo sve do kolapsa na kraju.
•Cilj je i svrha postojećeg sustava akumulacija novca, a ne briga za efikasnost sustava i dobrobit društva. Trošeći resurse, uništavajući planet, stvaraju nezaposlenost i ponižene građane.
•Građani su zupčanici u stroju oblikovani tako da bi bogatili nekolicinu koja se uopće ne obazire na naše potrebe, koja nas ignorira. Mi smo anonimci, ali bez nas ništa od ovoga ne bi postojalo, jer mi pokrećemo svijet.
•Ako kao društvo naučimo da ne povjeravamo našu budućnost ovakvom sustavu koji nam ne daje ništa zauzvrat, možemo se osloboditi tlake koja nas guši.
•Mi trebamo etičku revoluciju. Umjesto što čovjek služi novcu, mi trebamo novac vratiti u pravu svrhu: a to je da služi čovjeku.
