Francuska je bila prva europska zemlja koja je još početkom studenog priznala opozicijsku koalciju. Slijedila je Velika Britanija, a u srijedu su im podršku dale i Sjedinjenje Države.

S obzirom da je Hrvatska do sada više puta slijedila 'primjer' europskih zemalja, tako je i sada priznala koaliciju kao legitimnog predstavnika sirijskog naroda.

Podsjetimo, Vlada Hrvatske se u veljači ove godine pridružila sankcijama EU-a prema Siriji, zabranivši našim tvrtkama bilo kakvu suradnju sa Sirijom, zbog čega su se iz te države povukli i Ina i Crosco.

Nekoliko mjeseci prije Ine otišle su i daleko veće tvrtke, poput francuskog Totala i nizozemskog Shella, dok je proizvodnju obustavila i ruska kompanija Tatneft.

Temeljem Odluke Vlade RH, ali i ukupne sigurnosne situacije u Siriji, Ina nije bila u mogućnosti nastaviti svoje redovne poslovne aktivnosti u Siriji zbog razloga koji su izvan kontrole kompanije. Stoga su se ispunili uvjeti predviđeni Ugovorima o proglašenju 'više sile', odnosno o privremenom obustavljanju svih poslovnih aktivnosti u Siriji do daljnjeg, odnosno do prestanka okolnosti 'više sile', navela je Ina.

Viša sila je pravni institut previđen ugovorom koji omogućuje suspenziju ili privremenu obustavu obveza i aktivnosti po ugovoru uslijed događaja koji su izvan kontrole ugovornih stranaka poput poplave, potresa, pobune, nemira, ratnog stanja i sl.

Pozivanje na višu silu je regularni mehanizam koji ne znači raskid ugovora i automatski izlazak iz projekta. Radi se o zaštitnom mehanizmu za ugovorne strane, ukoliko su nastupile nepredviđene okolnosti, kako bi se po proteku predmetnih okolnosti moglo nastaviti s izvršavanjem ugovora bez štetnih posljedica po ugovorne strane.

Sirijski ministar nafte Suflan al-Alao tvrdio je proljetos, dva mjeseca nakon odlaska Hrvata, da na Ininim bušotinama i dalje rade ruski i kineski stručnjaci, kao i srpski i drugi radnici, makar Naftna industrija Srbije nikad nije niti imala svoje radnike u Siriji, a te su izjave neki komentatori ocijenili kao 'propagandu al-Asadovog režima'.

Sirija Ini duguje novac za proizvodnju od rujna prošle do polovice veljače ove godine, kada su se hrvatski radnici vratili u domovinu. Svu svoju proizvodnju Ina je u Siriji predala tamošnjoj energetskoj tvrtki General Petroleum Company po, tvrdi ministar al-Alao, tržišnim cijenama. Prema neslužbenim informacijama, riječ je o dugu od najmanje 300 milijuna dolara.

Inače, Ina je na poslovima u Siriji mjesečno zarađivala više od sto milijuna dolara, a prema pisanju nekih medija, naftna polja na kojima su radili Ina i Crosco, vrijede čak 20 milijardi dolara. Na pitanja o stanju hrvatskih gospodarskih interesa u Siriji i hoće li nova vlast nakon prekida sukoba poštovati ranije potpisane ugovore, za sada je još prerano tražiti odgovore.