Peking se bori s nadolazećom demografskom krizom jer se suočava s brzim starenjem radne snage, usporavanjem gospodarstva i najslabijim rastom stanovništva u zemlji u posljednjih nekoliko desetljeća.

Stopa nataliteta drugog najvećeg svjetskog gospodarstva pala je na 7,52 rođenih na 1000 ljudi, prema podacima Nacionalnog ureda za statistiku, u odnosu na 8,52 u 2020.

Brojke su najniže od početka evidencije 1949. godine, kada je osnovana komunistička Kina, prema podacima NBS-a.

To je također najniža brojka zabilježena u podacima kineskoga godišnjeg Statističkog godišnjaka - godišnjoj procjeni gospodarstva zemlje - iz 1978. godine.

Iako su dužnosnici 2016. ublažili nacionalnu politiku jednog djeteta – dopuštajući parovima da imaju dvoje djece i ublažavajući neke od najstrožih svjetskih propisa o planiranju obitelji - promjene nisu uspjele dovesti do baby booma.

Prošle godine kineske su vlasti dodatno proširile politiku kako bi parovima omogućile da imaju troje djece.

No, 2021. godine zemlja je zabilježila 10,62 milijuna rođenih, prema službenim podacima, čime je broj stanovnika porastao na 1,41 milijardu.

Stopa prirodnog priraštaja stanovništva pala je na 0,34 na 1000 stanovnika, s ranijih 1,45.

"Demografski izazov je dobro poznat, ali brzina starenja stanovništva očito je brža od očekivane", rekao je Zhiwei Zhang, glavni ekonomist u tvrtki Pinpoint Asset Management.

"To također upućuje da se potencijalni rast Kine vjerojatno usporava brže nego što se očekivalo", rekao je.

Prošle godine, rezultati popisa koji se provodi jednom u desetljeću pokazali su da je stanovništvo Kine raslo najsporijom stopom od 1960-ih.

Kao razlozi manjeg broja beba navode se viši troškovi života i kulturološki pomak, s ljudima koji su sada navikli na manje obitelji.

Politiku jednog djeteta uveo je najviši čelnik Deng Xiaoping 1980. kako bi zaustavio rast stanovništva i promicao gospodarski razvoj, s iznimkama za ruralne obitelji čije je prvorođeno dijete bilo žensko i za etničke manjine.