Nakon što je u šibenskoj Tehničkoj školi ravnatelj htio intervenirati u postav izložbe o sudbini Anne Frank, nezadovoljan time što su 'ustaše prikazani kao koljači', cijela je Hrvatska podsjećena na židovsku djevojčicu čiji je dnevnik skrivanja od nacista jedan od najpoznatijih svjetskih dokumenata o Holokaustu i Drugom svjetskom ratu. Stoga ukratko donosimo najvažnije informacije o Anne Frank i njezinom dnevniku, te podsjećamo na neke paralele s aktualnim događajima u svijetu
Nakon odluke novog američkog predsjednika Donalda Trumpa da zabrani ulazk ljudima iz šest država iz Afrike i Azije, tamošnja je javnost reagirala vrlo podijeljeno. Trumpove pristaše oduševljeno govore kako on samo ispunjava svoja obećenja, dok protivnici ukazuju na brojne provedbene probleme, ali i moralne aspekte ove odluke, a neki i već prosvjeduju u zračnim lukama diljem Amerike. Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je Trumpovu odluku, kao i Američka filmska akademija, jer za Oscara nominirani iranski režiser sada ne može doći na ceremoniju u Los Angeles.
Američki mediji pak povlače paralele s vremenom pred Drugi svjetski rat, kada su brojni Židovi pokušali emigrirati u SAD, bježeći pred Hitlerovim nacistima koji su se proširili cijelom kontinentalnom Europom. Washington Post tako podsjeća da su azil kao izbjeglice u SAD-u tražili Otto i Edith Frank, roditelji Margot i Anne, potonje tada tek djevojčice, a danas svijetom poznate autorice 'Dnevnika Anne Frank'.
'Restriktivni useljenički zakoni pred Drugi svjetski rat'
Sudbinu obitelji Frank istražio je američki sveučilišni profesor povijesti Richard Breitman, koji kaže da su 'tadašnji restriktivni američki useljenički zakoni onemogućili Ottu Franku' da isposluje vize za svoju obitelj. Dokumentacija posvećena očajničkom pokušaju Otta Franka da izbjegne s obitelj u travnju 1941. u SAD sadrži osamdeset stranica pisama, formulara, potvrda i molbi, te se čuva u YIVO Institute for Jewish Research.
Da bi ljudi bili primljeni u SAD morali su imati sponzore, dokazati kako će biti od koristi za novu zemlju, posjedovati odrešeni iznos novaca i spuniti još niz zahtjeva, što i dalje nije bilo dovoljno za sigurno odobrenje. Otto Frank je imao i veze u američkim poslovnim krugovima, no ni intervencije te vrste u korist Frankovih nisu urodile plodom. Tragična istinita priča obitelji Frank, zabilježena u 'Dnevniku Anne Frank', još jednom tako pokazuje svoje univerzalno značenje, zbog kojega je i nedavni incident u šibenskoj srednjoj školi u kojoj je zabranjena izložba o Anne Frank.
Tko je, zapravo, bila svjetski poznata Anne Frank?
Annelies Marie Frank, poznatija kao Anne Frank, rođena je u liberalnoj židovskoj obitelji u Frankfurtu 12. lipnja 1929. godine. Zbog dolaska nacista na vlast obitelj Otta i Edith Frank 1934. preselila se u Amsterdam, ali to ih je od zločinačkih Hitlerovih planova tek privremeno spasilo. Nacistička Njemačka je 1940. izvršila invaziju na Nizozemsku, pa je Otto Frank pokušao neuspješno aranžirati migraciju svoje obitelji u SAD. Ubrzo su i u Nizozemskoj uvedeni rasni zakoni i Edith Frank je početkom srpnja 1942. dobila poziv da se kao Židovka prijavi nadležnim službama za odlazak u radni logor te je četveročlana obitelj Frank (Anne je imala i tri godine stariju sestru Margot) 6. srpnja započela svoje skrivanje u trokatnom prostoru iza ureda tvrtke Opekta, u kojoj je radio Otto. Tjedan kasnije pridružila im se tročlana obitelj Van Pels, a uskoro i stomatolog Fritz Pfeffer.
Mlada Anne Frank je na svoj 13. rođendan dobila notes koji će postati jedan od najpoznatijih dnevnika svijeta, dakle oko tri tjedna prije nego što su Frankovi započeli svoje skrivanje, te odmah počela pisati svoje doživljaje i misli u njega. U dvije godine napetog skrivanja u amsterdamskom skloništu ono što je mlada Anne napisala pretvorilo se u jednu od najpotresnijih kronika Drugog svjetskog rata, svjetski poznat ‘Dnevnik Anne Frank’ koji je na engleskom prvotno objavljen 1952. i od tada preveden na više od 60 svjetskih jezika.
'Dnevnik Anne Frank' preveden na više od 60 svjetskih jezika
‘Dnevnik Anne Frank’ uredio je i objavio njezin otac Otto, jedini koji je uspio preživjeti Holokaust od članova svoje uže obitelji. Naime, sklonište Frankovih i ostalih Gestapo je otkrio u kolovozu 1944. te su Anne i njezina sestra Margot poslane u konc-logor Bergen-Belsen. Pretpostavlja se da se Anne tamo zarazila tifusom, od kojega je umrla u veljači ili ožujku 1945. Točan datum njezine smrti, unatoč brojnim istraživanjima, nije definitivno utvrđen.
Annein dnevnik je pak sačuvala nizozemska pomagačica obitelji Frank te ga dala ocu Ottu kad se ovaj nakon Drugog svjetskog rata vratio u Amsterdam. ‘Dnevnik Anne Frank’ 1947. je objavljen u Nizozemskoj na nizozemskom jeziku, kojim ga je Anne pisala, no za svjetsku slavu bilo je potrebno čekati engleski prijevod pet godina kasnije. U međuvremenu se po ‘Dnevniku Anne Frank’ snimilo i nekoliko filmova i serija, a knjiga je i obavezna lektira za milijune mladih diljem svijeta.
