Hrvatska je zauzimanjem 62. mjesta od 176 zemalja obuhvaćenih istraživanjem o percepciji korupcije, odnosno dobivanjem 46 od mogućih 100 bodova zabilježila prosječan rezultat', ocijenio je Nikola Kristić, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska, gostujući u HTV-ovoj 'Temi dana'. Procijenio je da bi 50 bodova bio rezultat koji bi mogao zadovoljiti
Transparency International objavio je godišnje izvješće o indeksu percepcije korupcije po kojem su Danska, Finska i Švedska najmanje korumpirane, a Afganistan, Sjeverna Koreja i Somalija ocijenjene su kao najkorumpiranije zemlje. Među članicama EU Grčka ima najkorumpiraniji javni sektor. Hrvatska se našla na 62. od ukupno 176 mjesta.
Nikola Kristić iz TIH-a pojasnio je kako je riječ o 'najsveobuhvatnijem svjetskom istraživanju o percepciji korupcije' koje obuhvaća mišljenja stručnjaka, poslovnih ljudi, analitičara, verificiranih agencija. Krajnji rezultati su nula – potpuna korupcija, odnosno 100 – nema korupcije, no nema niti jedne zemlje koja zadovoljava te ekstremne kriterije.
'Na listi prednjače zemlje uređenog sustava, uređene demokracije ili zemlje okrenute same sebi poput Novog Zelanda', navodi Kristić.
Smatra kako su na javnost u prepoznavanju korupcije, osim TIH-a, velik utjecaj imali mediji te je ukazao kako se 'danas ništa ne može sakriti'. 'Ljudi osjećaju kako je ekonomska situacija sve gora. Dok rade sve više, imaju sve manje i pitaju gdje je novac. Mediji počnu pisati, počne se suditi, a radi se i pritisak iz EU', konstatira Kristić.
Saborski zastupnik Josip Kregar, osnivač i dugogodišnji aktivist TIH-a, pozdravio je činjenicu po kojoj je Hrvatska 'u zlatnoj sredini', ali i lider u regiji te ispred velikog broja europskih zemalja kad je percepcija korupcije u pitanju.
'Postignut je veliki napredak, a tome su izuzetno mnogo pridonijeli sudski procesi i, pogotovo, medijsko praćenje suđenja. I detalji koje mediji prenose su možda trivijalni i sporedni, ali pokazuju koliko su bahatost i korupcija bili snažni', rekao je na HTV-u Kregar.
Doduše, Hrvatska se nalazi pri dnu ljestvice zemalja EU, no izjednačena je sa Slovačkom, za koju se dugo tvrdilo kako je primjer prepoznavanja korupcije među 'novim' zemljama Unije. Iza Hrvatske ostale su sve zemlje jugoistoka Europe, ali i Rumunjska, Italija te daleko iza svih – Grčka.