Recimo, doručak na krovu kultnog Iblerova nebodera održan u sklopu ovogodišnjeg festivala Design District Zagreb, privukao je brojne posjetitelje. IKEA Hrvatska predstavila je tada prvi urbani vrt u centru Zagreba, iz kojeg su posjetitelji mogli, uz razne delicije, uživati u prekrasnom pogledu na grad. Time je neboderu vraćena funkcija koju je zamislio slavni arhitekt Drago Ibler, a to je međusobno druženje stanara.

Završetkom festivala zeleni krov postao je trajna oaza stanara, ali i primjer drugima čiji betonski krovovi i platoi zjape prazni i ispucani, da mogu kvalitetno iskoristiti taj prostor. Estetika i ugoda koju pružaju takvi krovovi, samo su neke od blagodati. Dodatna je, a danas i vrlo značajna, ona ekonomska jer takvi krovovi smanjuju troškove grijanja, odnosno hlađenja kuća i zgrada. Usporavanjem otjecanja kišnice, zeleni krovovi djeluju na povećanje njezina prirodno rashladnog djelovanja, a zadržavanjem viška slivnih voda smanjuju troškove održavanja velikih kanalizacijskih sustava. U znatnoj mjeri upijaju višak solarnog zračenja, kao i termalna isijavanja betona i asfaltnih materijala.

Vijek trajanja vrtom oplemenjena krova je produžen minimalno 15 do 20 godina u odnosu na klasične ravne krovove, a osobitost vodonepropusnosti može se sačuvati četrdesetak godina. Unatoč dvadesetak posto većem početnom ulaganju, zeleni krov je najisplativije rješenje jer temperatura na površini krova gotovo nikad ne prelazi 25 stupnjeva Celzijusa, što racionalnim postupanjem smanjuje utrošak energije potreban za klimatizaciju za više od jedne trećine. Izračunom američke tvrtke Weston potvrđeno je da bi se ozelenjivanjem svih krovova na području grada Chicaga uštedjelo gotovo 720 megavata ili 100 milijuna dolara godišnje! Ta bi ušteda bila daleko veća ako bi se uračunao izostanak mehaničkih oštećenja, izbijanja požara, šteta nastalih djelovanjem vjetrova i UV zračenja, na što također utječu zeleni krovovi.

Stoga u posljednje vrijeme zeleni krovovi ponovo dobivaju na važnosti, posebice u razvijenim zemljama Zapada, gdje sve više postaju nezaobilazni u projektima urbanista, građevinara i arhitekata.

'Krovna hortikultura u Hrvatskoj, iako postoji, nije rasprostranjena u tolikoj mjeri koliko bi to bilo poželjno. No zamjetno je da raste interes za nju', otkriva nam arhitektica Tanja Herr koja se zelenim krovovima bavi 15-ak godina.

'Ljudi se na zelene krovove odlučuju iz raznih razloga. Neki iz čisto estetskih, dok drugi imaju zdravstvene razloge. Vrtlarenje na krovu ima i psihoterapeutski učinak, a još kad se iz krovnog vrta može ubrati neko povrće ili začin, poseban je užitak. Neki se za zelene krovove odlučuju jer poboljšavaju klimu, smanjuju prašinu, daju malo vlažniju i svježiju okolinu, a unaprjeđuju i toplinska svojstva samog krova. Dakle, ima puno prednosti o kojima ljudi sve više promišljaju', kaže Herr.

'Ono što je najinteresantnije za malo šire projektiranje ili možda za naše gradonačelnike diljem Hrvatske, jest informacija, upozorava Herr, da zeleni krovovi popiju dosta oborinskih voda, što onda direktno znači da se ne preopterećuje kanalizacija. 'Zeleni krov od pola metra debljine zemlje na njemu 'popije' do 80 posto vode koja padne na njega. To je važan komunalni moment', naglašava.

Kad su, pak, građani u pitanju, neki promišljaju i napraviti zeleni kutak za svoju obitelj u stambenoj zgradi. Takvu je ideju imala jedna mlada zagrebačka arhitektica.

'Na vrhu trešnjevačke stambene zgrade radila sam jedan krović kolegici arhitektici. Ona je tada imala dvije bebe, jednu koja je puzala i drugu koja je tek prohodala i bilo joj je izuzetno važno da se na tih četrdesetak kvadrata terase na krovu njena djeca mogu igrati. Tako smo postigli efekt jednog malog parkića na vrhu zgrade u kojem mlada obitelj bezbrižno može boraviti tijekom dana', prisjeća se Tanja Herr.

Zbog svih pogodnosti i ušteda koje pružaju, zeleni krovovi posebno su postali interesantni hotelima.

'Na hotelima je to sada jako popularno. Posebice začinski vrtovi kakav ima hotel Bellevue u Malom Lošinju. Zagrebačka tvrtka Dionaea projektirala ga je vrlo zanimljivo. Čak četrdesetak soba koje gledaju na istok gledaju na taj krovni vrt, a kuhari se posebnim stubištem penju gore po začine jer je vrt smješten točno iznad kuhinje restorana. Za goste je to dodatan užitak jer se mogu sami uvjeriti u svježinu hrane', kaže Herr.

Za hotelski smještaj vrlo je važno iskoristiti svaki kvadrat, pa krovne vrtove maksimalno koriste za nadopunjavanje zelenih površina i stvaranje ugodnog okruženja. Primjer kvalitetnog arhitektonskog rješenje svakako je krovni vrt hotela Kempinski u Umagu

'Cijeli krovni vrt je u parteru, tako da praktički ni ne znate da hodate po krovu, gotovo sva površina oko hotela, nekoliko tisuća kvadrata, Na zelenom krovu velike podzemne garaže zasađene su prastare masline koje su dovezene iz Italije i tek na jednom elipsastom kroviću, koji nekako strši usred toga, vidljivo je da su to projektom zamaskirani ozračnici. Čak i kapa za ozračivanje ima zeleni krov, a nalazi se kao jedan dragulj usred travnjaka. Vrlo je lijepo izmodeliran cijeli teren koji s malim grmićima i adekvatnom rasvjetom daje jedan poseban ugođaj', priča naša sugovornica.

No ni u glavnom gradu Hrvatske, neki ne znaju da hodaju po krovnom vrtu.

'Čini se kao da je riječ o ljetnom parku na spojnici hotela Esplanade i Glavnog kolodvora, a ustvari se hoda po krovnom vrtu. I na Kaptol centru je jako puno krovnih vrtova i to negdje dubine oko dva metra. Isto je spoj dijelom iznad garaže, a dijelom se spušta dolje prema Tkalčićevoj ulici', kaže arhitektica Herr.

Iako cijela priča djeluje idilično i poticajno, svejedno smo pitali našu sugovornicu postoje li pred građanima kakve zamke ili pak poticaji ako se odluče za urbano vrtlarenje pa nam je dala nekoliko praktičnih savjeta kako bismo izbjegli situaciju da vođeni plemenitim nakanama uništimo statiku zgrade. Nažalost, u Hrvatskoj ne postoje poticaji za vrtlarenje na krovovima zgrada.

Kad je riječ o ravnim krovovima i terasama koje se želi ozeleniti, treba provjeriti nekoliko bitnih čimbenika. Prva je nosivost, odnosno statika, jer je riječ o dodatnom opterećenju koje se kreće od 150 kilograma po četvornom metru pa na više. Druga važna stvar je očuvanost krova jer ako prokišnjava, prethodno ga treba sanirati hidroizolacijom. Treći moment je postizanje energetske učinkovitosti. Naime, krovovi koji su rađeni unazad desetak godina, po današnjim standardima ne zadovoljavaju što se tiče toplinske zaštite.

'Ako je hidroizolacija dobra, ispod nje je pet do šest centimetara stiropora, onda možete u sanaciji dodati gore toplinsku izolaciju od ekspandiranog polistirena, koji je lagan, i na to staviti slojeve zelenog krova', kaže arhitektica Herr.

SaveSaveSaveSaveSaveSave