ZLATKO JUŠIĆ OSLOBOĐEN

Ibrahimu Jušiću sedam godina zatvora

25.03.2009 u 14:51

Bionic
Reading

Načelnik policije i službe javne sigurnosti tzv. Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne (APZB) u ratno vrijeme Ibrahim Jušić proglašen je danas na Županijskome sudu u Rijeci krivim za ratne zločine nad civilima te je nepravomoćno osuđen na sedam godina zatvora, a predsjednik Vlade APZB Zlatko Jušić oslobođen je krivnje

RIJEKA - Ibrahim Jušić osuđen je zbog kršenja odredaba Ženevske konvencije o postupanju s civlima u ratno vrijeme. Sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Ike Šarić utvrdilo je da je osobno i davanjem naredaba odgovoran za nezakonito zatvaranje u logore građana iz zapadne Bosne, oko Velike Kladuše, koje su vlasti u tzv. APZB držale protivnicima autonomije.

Osuđen je za nečovječno postupanje prema zatvorenicima, premlaćivanja, ponižavanja, prisiljavanja na međusobne tučnjave i druge vrste mučenja.

Sutkinja Šarić navela je u obrazloženju presude da je Ibrahim Jušić počinio teško kažnjivo djelo prema dotadašnjim sugrađanima i sunarodnicima te zaslužuje iznimnan društveni prijekor.

Zlatko Jušić oslobođen je krivnje jer nije dokazano da je sudjelovao u organizaciji sabirnih logora ni u donošenju odluka u Vladi APZB koje se odnose na zatvaranje civila, kako je u optužnici tvrdilo Županijsko državno odvjetništvo.

Sutkinja Ika Šarić ustvrdila je da dužnost koju je tada obnašao ne mora značiti i da je podupirao sve zamisli tadašnjeg predsjednika tzv. APZB Fikreta Abdića, koji je naredio zatvaranje svih onih koji se nisu slagali s proglašenjem APZB.

U obrazloženju presude sutkinja Šarić je rekla da je APZB proglašena nezakonito i u suprotnosti s Ustavom BiH, a sukob je na tom području izbio između pripadnika samoproglašenih oružanih snaga APZB i legalne Armije BiH koja se u to vrijeme borila sa Srbima agresorima.

Presuda je izrečena pred punim prostorom za javnost u kojem je bilo nekoliko desetaka mještana sa šireg područja Velike Kladuše.

Sudski postupak nad dvojicom optuženika za ratni zločin počinjen u BiH vodio se na riječkome Županijskom sudu jer je riječ o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Rijeci pa je bosanskohercegovačko pravosuđe slučaj prepustilo hrvatskom pravosuđu.