'Zbilja treba postaviti pitanje: zar je moguće da i sve ostale tvrtke iz sustava - koje uostalom djeluju na tržištu - nemaju sredstava za plaće, odnosno gdje je potrošen novac? Samom Uljaniku to je moralo biti dovoljno i za dvije godine', kazao je za tportal, komentirajući neodrživo stanje u Uljaniku, vlasnik i direktor Brodosplita Tomislav Debeljak, misleći na kredit od 96 milijuna eura iz siječnja ove godine, za koji je jamčila aktualna Vlada.

Nije Debeljak jedini koji se javno pita gdje je novac. Prije ljeta se pojavila informacija, doduše neslužbena, kako DORH 'ispituje i analizira' odnos Uljanika, 3. maja i države s obzirom na to da Uljanik duguje 3. maju 523 milijuna kuna. Pitanje tih pozajmica iz 3. maja prema 'velikom bratu', pulskom Uljaniku, koje su riječko brodogradilište ponovno dovele pred zid, bilo je i predmetom anonimne kaznene prijave koja je u proljeće podnesena protiv Uprave Uljanika, na čelu s Giannijem Rossandom, te sadašnjeg direktora 3. maja Maksimilijana Percana i njegova dva prethodnika, Domagoja Klarića i Zdravka Pliška.

Uprava Uljanik grupe tada je sadržaj kaznene prijave ocijenila kao podmetanje i optužbe 'od strane nekolicine osoba koje ne mogu prihvatiti ulogu Uljanika u spašavanju 3. maja od likvidacije 2013. godine'.

U igri su milijarde kuna, za koje dio javnosti smatra da su neracionalno trošene, zamagljene, da je upravljanje Uljanik grupom nesavjesno… Ako ništa drugo, u situaciji u kojoj je nezadovoljstvo radnika eskaliralo i prelilo se u štrajk te prosvjed zbog neisplate plaća trebao bi se oglasiti Državno odvjetništvo. Ono, uostalom, ima zakonsku obvezu postupati po kaznenim prijavama.

Ali i ne samo po njima. Na pitanje koje smo im prošlog utorka uputili, i to na središnjicu u Zagrebu i Županijsko državno odvjetništvo u Puli, o tome je li poslovanje Uljanik grupe bilo predmetom DORH-a u bilo kojem obliku i hoće li provesti izvide vezano za sumnju kako je potrošen kredit od 96 milijuna eura, a plaća nema, nismo dobili odgovor.

Tj., jesmo, ali ne onakav kakav smo očekivali kada je u pitanju ovako bitna i aktualna tema. Iz Pule su tražili da točno navedemo na koju kaznenu prijavu mislimo.

Gotovo je to nemoguća misija ako javnosti nije poznato tko je i kada podnio kaznenu prijavu. Uostalom, nakon javno iznesenih sumnji u regularnost poslovanja Državno odvjetništvo može samo pokrenuti postupak, bez obzira na to je li građanin podnio kaznenu prijavu.

To im lijepo piše i u rubrici Često postavljena pitanja na internetskoj stranici DORH-a. 'Državnom odvjetniku za pokretanje kaznenog postupka nije potrebna kaznena prijava pa je to razlog da je on sam sebi ne podnosi. Naime, ako ocijeni da postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, državni odvjetnik može sam na osnovi pismena, obavijesti, činjenica kojima raspolaže pokrenuti kazneni postupak.'

Na našu dopunu pitanja i dalje ne odgovaraju. Glasnogovornica Županijskog državnog odvjetništva u Puli je na godišnjem odmoru, a ovlasti za davanje izjave nema nitko drugi.

U središnjici u Zagrebu pak smatraju da odgovore trebamo tražiti isključivo u Puli.