Nogometna braća Zdravko i Zoran Mamić nebrojeno su se puta proslavila medijskim performansima i ekstremnim izjavama, no posljednja izjava mlađega kako se Sveučilište u Zagrebu treba ugledati u Dinamo, mada u mnogim aspektima nebulozna, ipak je zanimljiva i indikativna
Podsjetimo, Zoran Mamić je prije nekoliko dana, komentirajući lošu atmosferu koja se u posljednje vrijeme povlači oko Dinama, nakon druge pobjede hrvatskog prvaka nad Skenderbeuom za medije izjavio: 'Nisam ljutit ni razočaran, ali kad smo zabili gol u Albaniji, jedan naš reporter kaže: senzacionalna vijest - Dinamo je poveo. A Portugalac urla od ljepote gola. To trebamo, emociju, a kod nas je sve: ubij, zgazi, omalovaži… Mi smo zgadili hrvatsku ligu, a pogledajte reprezentaciju, Dinamo, Rijeku, nadam se da će i Hajduk prekosutra uspjeti. Naše sveučilište nije među 500 najboljih, a mi smo među 32 u Europi, reprezentacija među deset, a sport predstavljaju kao problem broj 1. Neka ne prodaju maglu s pameću i intelektualizmom, nego se ugledaju na sport!
Izjavio je to Zoran Mamić i - ostao živ!
Kruške i lokomotive
Koliko je usporedba SuZg-a s Dinamom promašena, mnogima je vjerojatno očito već na prvu loptu. Gotovo ništa nije usporedivo – od rankinga koji trener Dinama navodi, preko novca koji se u nogometu i znanosti vrti i zarađuje, preko veličine i kompleksnosti sveučilišta za razliku od nogometnih klubova, do godina rada koje je potrebno uložiti za uspjeh u nogometnoj, odnosno akademskoj karijeri.
Unatoč tome što je ovo većini jasno, možda nije naodmet rasvijetliti da je prvi čovjek Dinama usporedio ne kruške i jabuke, nego knedle i lokomotive, a i to uz ne baš točne navode.
Prije svega, ne stoji da je Dinamo 32. u Europi. On se zatekao u društvu 32 kluba jer je riječ o specifičnoj ligi - Ligi prvaka, a stručnjaci će reći da je na putu do tog plasmana, zahvaljujući ždrijebu, imao relativno lak zadatak – pobijediti slično slabunjave Luksemburžane, Norvežane i Albance. Na rang-ljestvici UEFA-e Dinamo je od 456 klubova zapravo 79., a pitanje jest je li i taj plasman posve zaslužen.
S druge strane, SuZg je rangiran negdje oko 500. mjesta, ali u svjetskoj konkurenciji. Naravno, to nije moguće sa sigurnošću tvrditi jer nije upao na listu 500 najboljih. Moguće je samo pretpostaviti jer je na njoj bio ranijih godina.
U uspjehu nekog sveučilišta sudjeluju tisuće nastavnika (SuZg ih ima preko 5.000), dok uspjeh nogometnog kluba ovisi o kvaliteti dvadesetak nogometaša i njihovih nekoliko trenera. Iz toga proizlazi da je za relativno mali novac moguće kupiti nekoliko mladih talenata iz nekog siromašnog kraja iz Hrvatske, Južne Amerike ili Afrike te sastaviti i uvježbati koliko-toliko solidnu momčad. Naravno, moguće je na sličan način na sveučilište dovesti ugledne svjetske profesore, no oni se ne mogu kupiti za mali novac niti je moguće očekivati instantne rezultate.
Nadalje, za akademski uspjeh potrebna su desetljeća intenzivnog školovanja nadarenih, dok za nogomet treba nešto talenta i nekoliko godina treninga i igranja koje je moguće odraditi rekreacijski u nekom lokalnom klubu, dok vas netko ne primijeti. U akademskoj karijeri pravi plodovi rada koji se mjere na rang-listama uglavnom počinju tek nakon doktorata, a to znači između 30. i 35. godine života. U toj dobi većina nogometaša već odlazi u mirovinu ili se počinje baviti trenerskim, ugostiteljskim i sličnim poslovima. Prema napisima u našim medijima, igrač Dinama starta s osnovicom od preko 1.000 eura mjesečno, čak i ako samo sjedi na klupi, a kroz sve moguće i nemoguće premije godišnje može zaraditi više od 100.000 eura bruto, odnosno preko 750.000 kuna. Članovi akademske zajednice, osim ako nisu ogrezli u teškom kriminalu, toliko ne mogu uprihoditi ni u najluđim snovima; plaće znanstvenih novaka kreću se oko 5.000 kuna neto, a redovnih profesora oko 13.000 kuna.
Da bi se reformiralo sveučilište, potrebno je dobiti pristanak tisuća članova akademske zajednice koji često nisu skloni promjenama, potrebno je osigurati dosad neviđeno čvrstu političku volju, donijeti brojne pametne poteze kakvi su također rijetki, nove uredbe, zakone itd. Da se poboljša učinak Dinama, treba dovesti nekoliko novih igrača, malo pojačati disciplinu, možda promijeniti taktiku i metode treninga; uglavnom ne morate učiniti ništa za što bi vam trebao ičiji pristanak.
Potom, nogometaši su motivirani idejom da će, ako postanu dobri, bolje zarađivati. Članovi naše akademske zajednice, kako trenutno stvari stoje, nisu motivirani značajnijim povećanjem prihoda; istraživali i objavljivali ili ne, gotovo im je isto. Konačno, na nogometašima u koje uložite trud, možete transferima opako zaraditi (što braća Mamić vrlo dobro znaju). Kada je u pitanju naše sveučilište, lakše ćete postati njegov čelnik i bolje ćete kotirati kao dekan ili rektor ako nikoga ni na što ne tjerate jer kvalitetu nastavnika, baš kao i cijele institucije, ni na koji način nećete moći unovčiti. Dobre odnose vjerojatno da...
Moguća tajna veza
Ideja nizanja ovih činjenica nije da se omalovaži nogomet ili sport; za vrhunski uspjeh u sportu potrebna su slično teška odricanja kao i u akademskoj karijeri. Također, cilj nije opravdavanje Sveučilišta u Zagrebu koje bi definitivno trebalo i moglo biti znatno bolje. Ideja je da se pokuša naći neki smisao u naizgled besmislenoj usporedbi; Zoran Mamić je valjda nije provalio potpuno slučajno, iz vedra neba. Ako malo promislimo, logika se ipak može dokučiti - ona govori da je jedina smislena poveznica zajedničko ministarstvo, odnosno preciznije činjenica da se ono kroz projekt 'isušivanja nogometne močvare' zajedno s pravosuđem u posljednje vrijeme odlučilo nešto intenzivnije baviti Mamićima. A Mamići bi, naravno, baš kao i neki članovi akademske zajednice, sudionici afera Indeks i sličnih, najradije da se njima nitko ne bavi, odnosno da 'isušuje one druge'.
