Iako sam naziv stranke ukazuje komu je orijentirana Demokratska stranka žena, u toj političkoj opciji tvrde da im sve više pristupaju i muškarci, pa im osobe muškog spola i čine trećinu nedavno predanih izbornih lista. Čak su u tri izborne jedinice muškarci i prvi na listama. O ključnim dijelovima programskog okvira DSŽ-a govori predsjednica stranke Marija Maja Jelinčić
Vrlo znakovito izborni program Demokratske stranke žena nazvali ste 'Plan kontra kuku-lele, koko-da'. Možete li pojasniti ovu igru riječi?
Na već uvriježeni naziv izbornog programa HDZ-a 'kuku-lele', baziran na opravdanju niza propusta i katastrofalnih pogrešaka tijekom vladavine koja je zemlju dovela u dužničko ropstvo, a narod na prosjački štap, dogodio se i nesklad u bitnim stavovima unutar Kukuriku koalicije, poput MMF-a, koji sliči na kokodakanje unutar jata. Isto tako, bojim se i da je Kukuriku koalicija samo još jedan pjev pijevca pred zoru. Za razliku od njih, naš izborni program nudi rješenja koja mogu ublažiti, a u konačnici i ozdraviti nezaposlenost kao rak-ranu našeg društva.
DSŽ očito ne želi biti tek dekor na demokratskoj sceni, odnosno samo jedna od 116 stranaka u Hrvatskoj. Ciljate li samo na određenu populaciju, konkretno žene, ili je vaše djelovanje usmjereno na širu zajednicu?
Od samog osnivanja, prije sedam godina, nismo bili, niti ćemo biti dekoracija tobožnje demokracije unutar političkih elita. Svojim akcijama, stalnim i opetovanim, posebno ispred Zavoda za zapošljavanje, upozoravali smo na nužnost korjenitih promjena u državi. Na krilaticu HDZ-a i tada najmoćnijeg čovjeka u stranci i u zemlji, Ive Sanadera, koji je prije četiri godine govorio: 'Pokrenimo Hrvatsku', odgovorili smo sa: 'Spasimo Hrvatsku.' Tada nam je već bilo jasno kuda plovi ovaj brod s 'malo vitra'.
Iz programa DSŽ-a vidljivo je 'kresanje' troškova upravljanja državom na svim razinama. Kojim biste mehanizmima to postigli?
Izborni program nam polazi od kresanja troškova preskupe državne uprave, i to na svim razinama, počevši od vrha, preko županija, jer zagovaramo županije - regije, do lokalne samouprave. Zagovaramo općine po kriteriju samofinanciranja ili od posebnog državnog interesa, no taj interes ne može biti u svrhu glasačke mašinerije velikih stranaka. Zalažemo se i za reorganizaciju ministarstava i njihovo stavljanje u funkciju razvoja gospodarstva te pretvaranje diplomatskih u gospodarska predstavništva.
Reorganizacija državne uprave, smanjenje broja županija, gradova i općina za sobom povlači i neminovne otkaze. Kako tim ljudima pomoći da ponovno nađu posao?
Jasno je da preustrojem državne uprave mora doći i do otpuštanja određenog broja službenika, no to ne znači da oni trebaju ostati na ulici. Predlažemo formiranje strogo namjenskog fonda za zapošljavanje u proizvodnom gospodarstvu, uslužnim djelatnostima ili pokretanje vlastitih poslova. Novim poduzetnicima omogućili bismo dodjelu državnih poslovnih prostora, zemljišta i pomorskih dobara uz naknadu - jedna kuna za pet godina. U tom razdoblju plaćali bi samo 50 posto svih obaveza za poslovanje.
Osim što se zalažete za racionalizaciju državne i lokalne uprave, na koji način biste pomogli ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija?
Ravnomjeran razvoj regija je krajnje nužan i ovisi o specifičnosti svake regije. Svakako je nužno da Hrvatska ima jednu svoju nacionalnu banku za financijsko praćenje razvoja gospodarstva. HPB je još uvijek jedina banka u stopostotnom hrvatskom vlasništvu, pa bi bilo dobro istu dokapitalizirati.
Treba i poticati razvoj poljoprivrede i proizvodnju zdrave hrane, a takve proizvode plasirati kroz turizam. Nadalje, treba stimulirati otvaranje i razvoj radnih mjesta u prehrambenoj i drvnoj industriji, potom jačati brendirane proizvode te pokrenuti velike projekte za navodnjavanje i obrane od poplava. Posebno treba poticati rehabilitacijski i medicinski turizam te tako proširiti turističku sezonu, ali i osnažiti razvoj seoskog turizma u svakoj regiji.
Kakav je vaš stav prema ulasku Hrvatske u Europsku uniju?
Hrvatska, opustošena i opljačkana kroz ovih 20 godina te bačena na koljena, nije spremna za ulazak u EU. Vidimo Uniju kao porobljavanje od moćnog krupnog kapitala i što kroz povijest nije učinilo oružje, to čini krupni kapital. Uostalom, zašto bismo naš stopostotni suverenitet mijenjali za suverenitet od jedan posto?
Diktature nam je kroz povijest bilo dosta pa ne želimo kvotama uvjetovanu proizvodnju mlijeka, šećera, vina i svega onoga što možemo konkurentno ponuditi. I to je još jedan od razloga zašto se zalažemo za STOP pred vratima EU-a.
