Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je na televiziji N1 u Točki na tjedan. Progovorio je o odnosima sa Srbijom, novom američkom administracijom, ali i o otkupu dionica Ine
Već sljedeći tjedan trebalo bi doći do sastanka Savjeta za Inu, čiji je i Stier član. Predmet rada bit će, kazao je na televiziji N1, otkup dionica od MOL-a da bi se Ina u potpunosti vratila u ruke Hrvatske, a da se pritom ne poveća javni dug.
'Što se tiče razgovora, barem s mog aspekta, važno je reći, a to sam naglasio i prilikom posjeta Budimpešti, da je ovo pitanje, odnos između države i investitora u Ini, zaista počelo kontaminirati inače odlične odnose između Hrvatske i Mađarske te da ga je potrebno staviti sa strane i nastaviti razvijati to naše partnerstvo s Mađarskom. Potrebno je promijeniti logiku, umjesto da ovo pitanje kontaminira naše bilateralne odonose, da bude obrnuto', kazao je Stier.
Upitan hoće li razgovarati i sa Zsoltom Hernadijem, protiv kojeg je Hrvatska izdala i tjeralicu, Stier je kazao: 'Kad Povjerenstvo predloži, a Vlada donese službene odluke, jasno je da će se morati otvoriti pregovori s MOL-om oko samog otkupa dionica.'
Odnosi u regiji
Komentirao je i zveckanje oružjem između Beograda i Prištine, koje je potaklo i spekulacije o novim sukobima u regiji.
'To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugoistok Europe, velika je razlika za nas, u odnosu na ta vremena, da mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio.
To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radikalni islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi', kazao je Stier.
Stier: Poželjno je da dođe do susreta Plenkovića i Vučića
Dobro je i poželjno da dođe do susreta hrvatskog premijera i srbijanskog premijera Aleksandra Vučića, poručio je Stier.
'Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije', kazao je Stier.
Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska neće dati privolu za Poglavlje 23, kazao je.
O suradnji s Trumpovom administracijom
Upitan što očekuje od Trumpove administracije, Stier je kazao: 'Spomenuo sam da je Hrvatska prepoznala prijetnje, koje su prijetje i EU-u i Hrvatskoj, kao što je radiklani islamizam. To je jedan od prioriteta i Trumpove administracije. Osim što smo i formalno povezani kroz članstvo u NATO-u, imate niz ljudi koji su potvrđeni u njegovoj administraciji koji žele jak transatlanski odnos. Uvjeren sam da ćemo s novom administracijim, i sa State Departmentom i s Pentagonom, u obrambenom sektoru nastaviti graditi naše savezništvo.'
Progovorio je i o istrazi o curenju diplomatske depeše o posjetu predsjednice Kolinde Grabar Kitarović SAD-u.
'Još jednom ću osuditi pojavu objave te bilješke koja je klasificirana. Naravno da sustav na to mora ozbiljno reagirati', rekao je Stier.
Na pitanje što će se dogoditi onome tko ju je objavio, ministar vanjski i europskih poslova je poručio: 'Zakon o zaštiti podataka predviđa mjere, a prvo treba utvrditi sve okolnosti. Prva mjera jest istraga koju sam naredio isti čas od svog pomoćnika koji je na čelu uprave koja je nadležna za zaštitu podataka. Izvješće je već otišlo prema uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Postoje i drugi korisnici tog sustava koji se zove IKOS, dakle nisu samo korisnici u MVEP-u i u našoj diplomatskoj mreži, nego ima korisnika kao što je Ured predsjednice, Vlada, Sabor pa i SOA-a ili Ministarstvo obrane, ovisno o kojoj je tematici riječ. Uobičajno je da Ured predsjednice određuje proritete posjeta, MVEP i naše veleposlanstvo je tu dalo puno potporu predsjednici tijekom posjeta SAD-u.'
