Prilično velik broj kritičara ocijenio je da je u ovakvoj gospodarskoj situaciji, u državi koja je na začelju EU-a po izdvajanjima za znanost i obrazovanje, kojoj u proračunu manjka za plaće nastavnika, jednostavno neprimjereno raditi ceremoniju koja, kako su neki primijetili, s gudačkim kvartetima, crvenim tepisima, zakupom HNK-a, zakuskom itd. više priliči krunidbi kralja nego ustoličenju novog rektora; i to sve na Sveučilištu koje po relevantnim rang-listama nije ni u svjetskom ni u europskom, pa čak ni u regionalnom vrhu.

Manjak skromnosti

Jedan član akademske zajednice koji je htio ostati anoniman (podaci poznati redakciji) rekao je da je pompa s inauguracijom neprimjerena prvenstveno stoga što pokazuje nedostatak elementarne skromnosti.

'Osoba dostojna rektorske dužnosti Sveučilišta u Zagrebu bi je trebala osjećati. Naravno, ako iole razumije sistemske probleme i teške izazove pred kojima se Sveučilište nalazi u ovoj gospodarskoj situaciji, u zahtjevnom europskom okviru i svjetskim trendovima. Nedostatak te skromnosti pokazuje da novi rektor ili ne razumije te probleme ili ga oni ne tište odviše', dodao je profesor na jednom zagrebačkom humanističkom fakultetu.

Treba nam vizija, a ne luksuzne predstave

Akademik Vlatko Silobrčić rekao je da u Hrvatskoj mnoge stvari ne funkcioniraju dobro – od ukupnog gospodarstva do izdvajanja za znanost i obrazovanje.

'No tu ne treba zaboraviti da znanost kod nas nije samo djelatnost koja se loše financira, nego i koja loše funkcionira. U to treba ubrojiti i visoko školstvo. Iskreno, ja se nikada ne bih upustio u takvu inauguraciju da je riječ o meni. Točno je da treba dati dignitet izboru rektora, međutim uz ovo što se na našem sveučilištu događa već desetljećima mislim su rektori zaslužili dignitet kakav imaju. Najkraće rečeno, ja bih u širokom luku zaobilazio tako luksuzne predstave kada je u pitanju postavljanje rektora', rekao je Silobrčić.

Naš ugledni medicinar smatra da bi za rektora bilo važnije da dobro obavi svoj posao umjesto da 'bilda' dignitet sveučilišta ceremonijama.

'Međutim, tu stvar kreće od izbora. Prije svega u većini svijeta koji brine o svojem visokom školstvu i znanosti rektor se imenuje na temelju traženja, a ne temelju javnog natječaja na koji se može javiti praktički tko god želi. Rektor se u svijetu bira po sposobnostima i po mogućnosti da nešto napravi u visokom školstvu – svojom vizijom i kvalitetnom ekipom koja će to napraviti. Budući da se već dugo bavite sustavom znanosti i obrazovanja, ja bih vas pitao da nabrojite samo nekoliko velikih stvari koje su se dogodile u znanosti i visokom obrazovanju u Hrvatskoj u posljednjih 20-ak godina.

Nigdje u svijetu nisam vidio ništa slično

Bio sam dugo u Americi i sudjelovao dugo u životu njihove akademske i znanstvene zajednice, no nisam vidio ništa slično. Uvijek se izboru novog čelnika sveučilišta daje velik publicitet. No od njega se očekuje i da ima dobar program i da ga provede. Ako ga ne provede, on se smjenjuje.

Čovjek bi trebao birati suradnike prema osnovnoj svrsi, a svrha rektora je da unaprijedi visoko školstvo u Hrvatskoj. Prema tome, on bi trebao birati najbolje suradnike za to. No ovaj izbor koji sam ja vidio sasvim sigurno ne odgovara toj svrsi', zaključio je akademik.

Trebamo kvalitetu!

Sociolog, prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da bi prava inauguracija, ako se njega pita, bila pokretanje konkretnih mjera za unapređivanje znanstvene izvrsnosti našeg sveučilišta i ukidanje akademske uravnilovke.

'Ceremonijalnost nas teško može učiniti manje provincijalnima u međunarodnom kontekstu', dodao je.

Malograđanski vašar

Bivši zamjenik ministra znanosti Saša Zelenika kaže da je ovakva ceremonija pokazatelj palanačkog mentaliteta ekstenzivno opisanog u književnosti i toliko karakterističnog za društva na rubu stvarnih znanstvenih, tehnoloških i društvenih događanja.

'Uz osobne taštine organizatora, ono što posebno zabrinjava je pristanak 600 uzvanika da sudjeluju na tom malograđanskom vašaru', bio je oštar Zelenika.

Ističe da su ljudi na takvim položajima u svijetu s kojim se volimo uspoređivati svjesni ogromne odgovornosti i posla koji preuzimaju te potrebe da mu dostojanstveno pristupaju.

Skromnost je znak veličine

'Prelog je, preuzimajući Nobelovu nagradu, rekao da je dostigao razinu svoje nekompetentnosti. Plašim se da ovakva događanja pokazuju da smo mi još jako daleko od te razine. Jedan od dobitnika Nobelove nagrade za fiziku je prije par godina izjavio da će mu nagrada omogućiti da napokon kupi novi par cipela. U toj samoironiji je jasna poruka o tome što je osnovno stremljenje znanstvenika i na što se oni koncentriraju. Koliko je to u raskoraku s rektorom koji se kao dekan žalio da nema vozača, a sada priređuje parade prispodobive sletovima za azijske diktatore, ostavljam na procjenu vašim čitateljima.

Zagrebačko sveučilište naša je najveća, najrelevantnija i najkvalitetnija znanstvena i visokoškolska ustanova koja, svim problemima usprkos, ima pojedince koji su svojim rezultatima na samom vrhu svojih znanstvenih područja u svijetu. To je razlog za ponos, svakako ne i za ovakve šarade, ali i zalog puno promišljenijeg pristupa svojem razvoju, svojem ustroju, svojim prioritetima pa i izboru svojih čelnika na svim razinama', rekao je donedavni drugi čovjek resornog ministarstva.

Nije ni skupa ni pompozna. To je tradicija!

No novi rektor Damir Boras smatra da njegova promocija nije ni skupa ni neprimjerena. Naprotiv, smatra da je to tradicija koju treba njegovati te da institucije visokog obrazovanja zaslužuju veći dignitet.

'Inauguracija nije ni skupa niti pompozna. Naše sveučilište ima tradiciju dugu 345 godina i normalno je da ona ima neke procedure koje nisu savršeno moderne. Uz nju ne idu nastupi na stadionima, već u kazalištu. Ja ni od koga nisam čuo da je inauguracija pompozna. Mislim da su takve tvrdnje izraz nerazumijevanja. Ona je jeftinija od bilo kojeg domjenka koji se održava povodom 50 obljetnice neke ustanove ili fakulteta. Manje je pompozna čak i od promocije doktora znanosti koja je tradicionalan događaj. No s druge strane jasno je da ima odjeka u javnosti jer dolazi mnogo uzvanika koji svojom prisutnošću pokazuju da je to značajno sveučilište na kojem studira preko 60 posto svih hrvatskih studenata i koje je po svemu značajno. Ono pokazuje potrebu da znanost i obrazovanje imaju mjesto koje zaslužuju jer o obrazovanju mladih ovisi budućnost Hrvatske. To je u mnogim zemljama u svijetu svima jasno. Mislim da je tu glasna neka manja skupina ljudi koji se redovno javljaju na ovakve teme. Zašto vi ne napravite anketu na vašem portalu da vidite koliko ljudi podržava, a koliko ne ovakvu inauguraciju?

To je hrvatska tradicija. Moramo biti ponosni da imamo sveučilište koje se po tradiciji mjeri s prvim i najvažnijim europskim sveučilištima.

Iznajmljivanje HNK-a inače košta 40.000 kuna, međutim, ja sam dobio popust – unajmio sam ga za 20.000 kuna.

Na pitanje što misli kakvu poruku čisto simbolično šalje promocija takvih razmjera, Boras kaže da upravo sveučilište treba slati poruku o značaju uloge obrazovanja u društvu.

'Možda ta uloga nekima smeta. Ja sam dobio samo tisuće čestitki. Pogledajte kakva je bila promocija našeg Sveučilišnog trga. To je promocija koja ima svoju tradiciju i svoje insignije. Ona nije ništa novo. To je samo obnovljena tradicija. Pogledajte sveučilišne gradove poput Oxforda ili Cambridgea; tamo duga procesija ide kroz cijeli grad. Zaustavlja se promet i idu sa zastavama. Mi na dvije minute prelazimo preko ceste s manjim brojem ljudi nego kada imamo promociju doktora znanosti. Osim 20.000 za kazalište bilo je još nekih troškova, međutim svi su umjereni. Agronomski fakultet nam je besplatno dao svoje vino, Studentski centar hranu i sl. Ako gledate koliko je to za sveučilište koje ima 8.000 zaposlenih i 70.000 studenata, to je sve vrlo umjereno', poručio je svojim kritičarima rektor.

Budući da nas je rektor Boras zamolio da napravimo anketu, pozivamo vas da svojim klikom date svoje mišljenje o ovakvoj inauguraciji.