'Nakon pažljivog razmatranja, Indija je odlučila sudjelovati', rekao je ministar Jairam Ramesh u parlamentu, govoreći o indijskoj odluci da se formalno priključi neobvezujućem klimatskom sporazumu koji je već prihvatilo više od stotinu zemalja.

'Vjerujemo da naša odluka da se priključimo reflektira ulogu koju je Indija imala u sastavljanju Kopenhaškog sporazuma. To će ojačati naš položaj u daljnjim pregovorima o klimatskim promjenama', rekao je.

Nakon te indijske odluke, Kina, najveći svjetski emiter stakleničkih plinova, ostala je jedina među velikim zemljama u razvoju, poznatima pod akronimom BASIC, koja se nije pridružila sporazumu.

Odluka Indije bi trebala predstavljati dodatni poticaj za Kopenhaški sporazum koji mnogi aktivisti za zaštitu okoliša ionako smatraju jedva prihvatljivim minimalnim rezultatom klimatske konferencije u Kopenhagenu na kojoj se očekivao sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum za borbu protiv klimatskih promjena.

Skupina BASIC - Kina, Indija, Južna Afrika i Brazil - pridružila se UN-u, EU i manjem broju drugih zemalja na kraju konferencije da bi se ipak prihvatio kompromisni sporazum. On je trebao biti formalno prihvaćen još na kraju Kopenhaške konferencije, ali je zbog prigovora nekih zemalja u posljednji trenutak odlučeno da mu se zemlje koje to žele mogu i kasnije priključiti.

Sjedinjene Države podržale su sporazum, ali su naglasile da žele 'daljnju formalizaciju' na velikom klimatskom sastanku koji se krajem ove godine treba održati u Meksiku.

Kopenhaški sporazum postavlja neobvezujuće ciljeve da se globalno zagrijavanje ograniči na najviše dva stupnja Celzija iznad prosječne temperature tijekom predindustrijskog razdoblja te da bogate zemlje osiguraju pomoć siromašnima u borbi protiv klimatskih promjena u iznosu od 100 milijardi dolara do 2020. godine.