Njemačka je također dala zeleno svjetlo nizu drugih europskih zemalja koje žele poslati tenkove Leopard 2 njihove proizvodnje u Ukrajinu da to slobodno učine. Velika Britanija, koja je već isporučila 14 tenkova Challenger 2, pozdravila je te najave. Više od 30 zemalja isporučilo je Ukrajini vojnu opremu od početka ruske invazije u veljači 2022.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više navrata zavapio je da njegove snage hitno trebaju zapadne borbene tenkove kako bi obranile teritorij i potisnule rusku vojsku s okupiranih područja. Neki zapadni dužnosnici vjeruju da su ruske snage trenutno u slabom položaju i da bi ovi napredniji tenkovi mogli pomoći Ukrajini da ih potisne.

Njemački tenk Leopard 2, koji koriste brojne europske zemlje, lakši je za održavanje i zahtijeva manje goriva od nekih drugih zapadnih alternativa, naveo je BBC. U mjesecima nakon ruske invazije zapadne zemlje željele su ponuditi Ukrajini oružje Varšavskog pakta, a manje ono prema NATO-vim standardima, jer su ukrajinske oružane snage već imale spremne zalihe obučenih posada, rezervnih dijelova i mogućnosti održavanja. Prelazak na standardne tenkove NATO-a zahtijeva lanac logističke podrške koji ta zemlja tada nije imala.

Kijev vjeruje da su njihove snage sada u poziciji više koristiti NATO-vu standardnu opremu. Velika Britanija pristala je isporučiti 14 tenkova Challenger 2 Ukrajini. Riječ je o glavnom borbenom tenku britanske vojske. Challenger 2 izrađen je devedesetih godina prošlog stoljeća, ali je znatno napredniji od ostalih tenkova dostupnih ukrajinskim oružanim snagama. Ukrajina je prije invazije koristila tenkove T-72, dizajnirane za vojske Varšavskog pakta, a od veljače 2022. primila je više od 200 tenkova T-72 iz Poljske, Češke i malog broja drugih zemalja.

Objavljujući odluku SAD-a da pošalje 31 primjerak Abramsa u Ukrajinu, američki predsjednik Joe Biden opisao ih je kao 'najsposobnije tenkove na svijetu'. Američki predsjednik rekao je da će SAD odmah početi obučavati ukrajinske vojnike da ih koriste, ali ostaje nejasno koliko će vremena proći dok sami tenkovi ne budu isporučeni. BBC navodi da oni možda neće biti raspoređeni još nekoliko mjeseci.

Vojni profesionalci ističu da je za uspjeh na bojnom polju potreban širok raspon opreme, koordinirano raspoređene, s dobrom logističkom podrškom tamo gdje je to potrebno. Stryker je jedno od mnogih oklopnih vozila doniranih Ukrajini. SAD je nedavno potvrdio da će 90 Strykera uskoro biti poslano u tu zemlju. Među ostalim vozilima koja je nedavno donirao SAD još je 59 borbenih vozila pješaštva Bradley, a američke snage uvelike su ih koristile u Iraku. U prosincu je SAD također objavio da će poslati raketni sustav Patriot u Ukrajinu, a Njemačka i Nizozemska su nedavno slijedile taj primjer.

Ovaj visoko sofisticirani sustav ima domet do 100 kilometara, ovisno o vrsti projektila koji se koristi, i zahtijeva specijaliziranu obuku za ukrajinske vojnike vrlo vjerojatno u bazi američke vojske u Njemačkoj. Sustav je kompliciran i radi na način da radar pretražujući nebo detektira nadolazeću neprijateljsku prijetnju, potom kontrolna postaja navodi projektil do mete i može izmijeniti vrijeme udara.

U lanseru se na raspolaganju nalazi 16 projektila koji svi mogu biti ispaljeni u manje od devet sekundi. Sustav je skup za rukovanje - jedna raketa Patriot košta oko tri milijuna dolara. Od početka sukoba Ukrajina koristi sovjetske sustave zemlja-zrak S-300 protiv ruskih napada. Prije toga imala je oko 250 komada sustava S-300 i bilo je pokušaja da se oni popune sličnima koji su uskladišteni u drugim bivšim sovjetskim zemljama, a neki su došli iz Slovačke. SAD je također dostavio NASAMS-e (Nacionalni napredni raketni sustav zemlja-zrak) Ukrajini. Prvi primjerci tog sustava stigli su u studenom.

Osim toga, Ujedinjeno Kraljevstvo osiguralo je nekoliko sustava protuzračne obrane, uključujući Starstreak, dizajniran za obaranje niskoletećih zrakoplova na maloj udaljenosti. Njemačka je također donirala sustave protuzračne obrane, uključujući IRIS-T, a on može pogoditi projektile što se približavaju na visini do 20 kilometara. Među raketnim bacačima dugog dometa koje je SAD poslao u Ukrajinu nalazi se topnički raketni sustav visoke mobilnosti M142 ili HIMARS. Nekoliko europskih zemalja također je poslalo slične sustave. Vjeruje se da su HIMARS-i bili ključni za uspjeh Ukrajine u potiskivanju ruskih snaga na jugu, posebice u Hersonu u studenom. Domet HIMARS-a, kao i mnogih drugih sustava, varira ovisno o korištenom streljivu, a vjeruje se da zapadni donatori nisu osigurali Ukrajincima streljivo najvećeg dometa iz straha da ne bi gađali duboko u ruski teritorij.

Streljivo za koje se smatra da je isporučeno Ukrajini daje mu domet od oko 80 kilometara, što je više od onoga što može sustav Smerč na ruskoj strani. HIMARS je također mnogo precizniji od ekvivalentnih ruskih sustava. Radi po principu GPS upravljanih raketa, precizniji je i brži za paljbu i ponovno punjenje nego ruski pandani. Maksimalna brzina rakete iznosi 85 km/h, što je također brže od ruskih ekvivalenata.

U mjesecima nakon invazije i ruskog povlačenja iz Kijeva veći dio rata bio je usredotočen na istok zemlje te je bila velika potražnja za opskrbom ukrajinskog topništva. Australija, Kanada i SAD bile su među zemljama koje su Ukrajini poslale napredne haubice M777 i streljivo. Domet M777 sličan je onom ruske haubice Giatsint-B, a puno veći od ruskog vučenog topa D-30.

Tisuće komada Nlawa, oružja dizajniranog za uništavanje tenkova jednim hicem, također su isporučene Ukrajini. Oružje je to koje je bilo posebno važno u zaustavljanju napredovanja ruskih snaga prema Kijevu u satima i danima nakon početka invazije. I bespilotne letjelice su do sada imale veliku ulogu u sukobu, a mnoge su korištene za nadzor, ciljanje i operacije podizanja teških tereta. Turska je posljednjih mjeseci prodala Ukrajini naoružane bespilotne letjelice Bayraktar TB2. Analitičari kažu da su Bayraktari TB2 bili iznimno učinkoviti i letjeli su na oko 7600 metara prije nego što su se spustili kako bi napali ruske mete laserski navođenim bombama.