Kristina Posavec, voditeljica Odjela za visokotehnološki kriminalitet pri Ministarstvu unutarnjih poslova, u razgovoru za tportal otkrila je da kriminalna djela u zoni interneta, odnosno cyberkriminal, u Hrvatskoj raste tri puta brže od opće stope rasta kriminala pa je samo prošle godine zabilježeno čak 1200 kaznenih djela iz te kibernetičke krimi-domene.

Posavec je izrazila zabrinutost što Hrvati, koji sve više koriste internet za kupovinu ili društvene mreže, ne poduzimaju ništa kako bi se zaštitili prilikom ostavljanja osobnih podataka - poput OIB-a, brojeva osobnih iskaznica te bankovnih kartica - na internetu. Dostupnost takvih podataka na internetu pogoduje krađi identiteta pa sve češće u rubrikama crne kronike čitamo o bizarnim sudbinama ljudi kojima - ni krivima ni dužnima – ovršitelji dolaze oduzeti imovinu jer su navodno jamčili nekome za kredite ili su navodno sklopili skupe ugovore s telekom kompanijama.

Kad policija krene rasplitati klupko, otkrije da su lukavi kriminalci skupivši osobne podatke na internetu, preuzeli tuđi identitet i preko online usluga ispraznili bankovne račune žrtvama ili su im 'natukli' visoke račune na mobitelima ili osobnim računalima.

Svake godine hrvatska policija bilježi najmanje pedesetak slučajeva krađe identiteta, a na udaru su i javne osobe, osobito one s estrade.

Poseban problem policiji predstavlja i činjenica da krađu identiteta hrvatski zakonodavac još uvijek nije prepoznao kao kazneno djelo. Takvo kriminalno ponašanje se podvodi pod kazneno djelo neovlaštene uporabe osobnih podataka, koje u EU, ali i u cijelom svijetu, otkrila nam je naša cyber policajka, bilježi trend porasta.

'Uz već poznate oblike telekom prevara, kao što je hakiranje tuđeg telefonskog priključka da bi se preko njega neumjereno zvalo usluge s posebnom tarifom, poput onih preko brojeva 060, sve je više slučajeva prevara preko ukradenih osobnih podataka. U suradnji s policijom, Agencijom za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i HAKOM-om nastojimo u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi naše korisnike od takve vrste kriminala, koji u posljednje vrijeme buja jer se kriminalci domišljaju novim metodama prevara. Važno je istaknuti da su danas u globaliziranom, internetom povezanom, svijetu osobni podaci postali vrlo tražena roba na crnom tržištu, budući da kriminalci mogu skriveni iza tuđih imena raditi razne smicalice', doznajemo u službi Hrvatskog Telekoma koja se bavi sprječavanjem telekom prevara

Dodaju i da su, uz banke, telekom tvrtke privlačne organiziranim skupinama kriminalaca jer su shvatili da su mobiteli i SIM kartice vrlo konvertibilna roba na tržištu.

'Smartphonove se može vrlo lako, brzo i dobro unovčiti preko raznih oglasnika. SIM kartica je, naravno, mnogo jeftinija od aparata, ali također tražena roba. Cijena ukradene HT-ove SIM kartice na crnom tržištu se kreće oko 150 kuna. Trenutačno, prema našim informacijama, SIM kartice su posebno popularne među kradljivcima u Španjolskoj, koji su vam u stanju na najdrskiji način oteti mobitel iz ruke, torbe, sa stola... Dok se vi snađete i dojavite vašem operateru da vam blokira usluge, mogu proći i sati. Upravo na to računaju prevaranti koji vam za to vrijeme nabiju promet na telefonu nazivajući brojeve s posebnim tarifama i one 'čudne brojeve' gdje minuta razgovora košta pravo bogatstvo', pojašnjavaju nam u HT-u. O popularnosti SIM kartica na crnom tržištu govori i trend njihova kloniranja i daljnjeg korištenja na udaljenim svjetskim lokacijama.

Zbog toga u Hrvatskom Telekomu prate anomalije u sustavu. Čim zamijete predugačke razgovore i velik promet na pojedinim računima, kreću u akciju i o tome obavještavaju policiju.

Nedavno su tako osujetili skupinu kriminalaca koji su uz pomoć ukradenih osobnih podataka sklapali ugovore na daljinu i putem usluga s posebnom tarifom osnovanom u jednoj afričkoj zemlji, ostvarivali veliki promet – čak do 50.000 kuna prometa po jednom broju za nekoliko sati prometa. Poučeni ovim događajem, eksperti HT-a pojačali su kontrole i onemogućili takve štete za korisnike i telekom operatore. Na kraju, zahvaljujući odličnoj suradnji s policijom, ova kriminalna skupina je ulovljena.

Inače, afričke države česta su destinacija prijevarnih radnji vezanih za telekomunikacije.

Izuzev ove sofisticiranije vrste kriminala koja se odvija uglavnom u virtualnom svijetu telekomunikacija, telekom tvrtke i njihovi klijenti na udaru su i drugih, mnogo prizemnijih, kriminalaca.

'Nažalost, uočili smo sve više slučajeva gdje su žrtve prevara osobe s intelektualnim poteškoćama, odnosno, osobe lišene poslovne sposobnosti. Prevaranti ih dovode u T-centre da na njihovo ime potpisuju ugovore sa skupim paketima usluga. Rodbina ili skrbnici u strahu su za sigurnost takvih ranjivih osoba pa izbjegavaju prijaviti prevarante, što otežava posao i nama i policiji', otkrivaju nam u HT-u.

Ističu da postoje i osobe koje pristaju uz proviziju prevarantima sklopiti ugovore na svoje ime, što opet završi s neplaćenim računima. Ljudi koji pristanu biti sudionici u kaznenom djelu, teško se mogu osloboditi odgovornosti od obaveze plaćanja računa, upozoravaju.

'Da bismo doskočili prevarantima koji na svoje ili tuđe ime sklapaju ugovore s Hrvatskim Telekomom, smatramo da je nužno da država telekom operaterima omogući razmjenu podataka, kako bi onaj koji je jednom prevario jednog operatera bio onemogućen to isto napraviti drugom', kažu.

Kako ne bismo postali žrtve krađe identiteta ili neke druge vrste prevare, stručnjaci za sigurnost Hrvatskog Telekoma iz prakse su izvukli niz riskantnih situacija te ponudili savjete kako iz njih neoštećeno izaći.

- Ne sklapajte ugovore za druge! Posebno to ne činite za proviziju, jer u konačnici će vas puno skuplje koštati.
- Ne bacajte u smeće račune i ostale papire na kojim se nalaze vaši osobni podaci, poput OIB-a, broja osobne iskaznice, bankovnih računa i slično.
- Izbjegavajte davati preslike osobnih iskaznica, jer poslije mogu završiti na smeću i u dometu kradljivaca identiteta.
- Ne puštajte u kuću osobe koje se predstavljaju kao djelatnici telekom operatera ako se ne identificiraju ili ako od vas traže plaćanje usluga na licu mjesta. Naime, HT-ovi djelatnici nikada ne naplaćuju usluge na terenu.
- Nemojte davati osobne podatke preko telefona, naročito ne svoje lozinke i podatke o telekomunikacijskim računima.
- Ako vas mailom traže vaše podatke predstavljajući se kao služba za korisnike, ne odgovarajte na poruku niti pristupajte linkovima koji se nalaze u poruci i ne ostavljajte osobne podatke ako se to od vas traži. Obavijestite kompaniju u čije je ime izveden pokušaj prijevare. Naime, ozbiljne kompanije od vas nikada neće tražiti da elektronskom poštom šaljete osobne i vrijedne podatke.
- Ako ste pogriješili i ipak ste dali osjetljive informacije, prijavite to odmah kompaniji kod koje imate otvoren račun za telekomunikacijske ili bankovne usluge i slično, možda ne bude kasno i uspijete izbjeći materijalnu štetu, zatim promijenite lozinku kojom pristupate web siteu i zatražite promjenu svih podataka koje ste otkrili.
- Krađu ili gubitak osobne iskaznice ili nekog drugog dokumenta odmah prijavite policiji da poslije ne biste snosili odgovornost za tuđe kriminalne aktivnosti.
- U situacijama kada niste izgubili osobnu iskaznicu, ali su vam je zlorabili kradljivci identiteta, najbolje je otići u policijski odjel za osobne dokumente i tražiti novu iskaznicu.