Šefica hrvatske diplomacije iznijela je ministrima vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu hrvatski stav o Šešeljevu puštanju iz pritvora Haaškog suda koji mu sudi za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 90-tih godina 20. stoljeća.

'Obavijestila sam 28 zemalja članica o situaciji nastaloj nakon puštanja na slobodu osumnjičenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja, o njegovoj agitaciji, pozivanju na rat, uništvanju regionalne suradnje, šteti koju nanosi odnosima država u regiji i njihovu europskom putu', rekla je Pusić novinarima.

Dodala je da će Hrvatska inzistirati da se o tome izjasne institucije EU-a.

Što se tiče inicijative da se o tome obavijesti Haaški sud, Pusić je rekla da je predsjednik Republike Ivo Josipović preuzeo na sebe dužnost da pošalje takvo pismo sudu i službeno ga obavjesti o nastaloj situaciji.

Pusić kaže da su i drugi ministri rekli kako postoji zabrinutost u javnosti u vezi s posljedicama takve odluke Haškog suda. 'Tu odluku (o puštanju Šešelja) nitko ne može sasvim razumjeti, pa ni ja', rekla je hrvatska ministrica.

On je naglasila da Hrvatska neće postavljati nikakve dodatne uvjete Srbiji na njezinu putu prema EU-u, ali će Beograd morati poštovati iste kriterije koje je imala Hrvatska prilikom pristupanja.

'Srbija neće imati nijedan dodatni uvjet, nego isključivo one uvjete i kriterije koje je i Hrvatska ispunjavala na svom putu', izjavila je Pusić.

Dodala je da suđenja za ratne zločine čine dio funkcioniranja pravosuđa i pravne države, a ti se kriteriji primjenjuju na svaku zemlju.

Na upit znači li to da se ne slaže s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem koji je rekao da će Hrvatska inzistirati na tome da Srbija sudi odgovornima za ratne zločine, između ostaloga i na Ovčari, ministrica Pusić je rekla da 'ne vidi u čemu bi se imala slagati ili ne slagati', te da je riječ o uvjetima koji su važili za Hrvatsku i koje ne postavlja samo Hrvatska, nego sve države članice.

Ministri vanjskih poslova EU-a razgovorali su i njemačko-britanskoj inicijativi o novom pristupu prema Bosni i Hercegovini, nastaloj na tragu hrvatske inicijative.

'Od danas to više nije ni hrvatska, ni britansko-njemačka inicijativa. To je inicijativa cijele Europske unije', rekla je ministrica Pusić, ističući da ona ne znači snižavanje kriterija za BiH, nego drukčiji redoslijed koraka koje treba napraviti, prvo prema kandidatskom statusu, a onda i dalje na putu prema članstvu.

Od nove vladajuće garniture u BiH nakon izbora provedenih u listopadu očekuje se da se pisano obvežu na reforme koje vode prema EU-u. Ta pisana obveza mogla bi biti u obliku dijela programa nove vlade, koji će biti prihvaćen i u parlamentu BiH.