Ifo-institut za gospodarska istraživanja iz Minhena je zbog energetske krize značajno korigirao ekonomske prognoze za narednu godinu, koje je objavio prije samo tri mjeseca. Prema njima, potrošačke cijene će porasti za 9,3 posto, umjesto ranije očekivanih 3,3 posto, kako su u ponedjeljak objavili minhenski eksperti
Kada je u pitanju bruto domaći proizvod, umjesto rasta od 3,7 posto, sada se za 2023. predviđa smanjenje od 0,3 posto.
"Smanjenje isporuke plina iz Rusije tokom ljeta i time izazvana drastična poskupljenja ometaju ekonomski oporavak nakon korone", rekao je šef Ifo-instituta za konjukturu Timo Wollmershäuser, piše Deutsche Welle.
Normalizacija tek 2024.
Ekonomisti su svoju prognozu inflacije podigli sa 6,8 na 8,1 posto, dok su predviđanja gospodarskog rasta snizili sa 2,5 na 1,6 posto. "Tek 2024. godine očekujemo normalizaciju, uz rast od 1,8 posto i inflaciju od 2,5 posto”, rekao je Wollmershäuser.
vezane vijesti
Minhenski institut očekuje posebno težak period tokom narednih mjeseci, jer se, prema njegovim očekivanjima, "ulazi u zimsku recesiju". Dobavljači energije će stoga, kako ističe Wollmershäuser, prilagođavati cijene električne energije i plina visokim troškovima nabavke, prije svega, početkom 2023.
To će stopu inflacije u prvom kvartalu naredne godine povećati na oko 11 posto. Kao rezultat toga, smatraju ekonomski stručnjaci, realni prihodi domaćinstava bi si naglo smanjili, a kupovna moć značajno opala. Rezultat: privatna potrošnja će vjerovatno nastaviti opadati jer su mjere olakšica savezne vlade daleko od toga da kompenziraju opterećenja uzrokovana povećanjem cijena. Vladin treći paket pomoći donekle će se suprotstaviti ovom padu, ali ga ni izdaleka neće kompenzirati, ističe se u prognozi Ifo instituta.
Smanjenje kupovne moći za tri postotka
Smanjenje kupovne moći, mjereno padom realnih primanja po glavi stanovnika, ove i naredne godine moglo bi opasti za oko tri posto. To bi bile najveće vrijednosti od početka statističke obrade tih podataka 1970. Tokom naredne godine bi se povećanje cijena moglo postepeno usporiti - pod uvjetom da tokom zime bude dovoljno plina na raspolaganju. U tom slučaju bi cijene energije trebale prestati rasti i najkasnije do proljeća 2023. ponovo početi padati.
Tržište rada i dalje stabilno
Minhenski stručnjaci ne očekuju da će ekonomska kriza imati ozbiljan uticaj na tržište rada. Povećanje zaposlenosti će se, prema njihovim prognozama, samo privremeno usporiti. Predvidivo povećanje broja nezaposlenih za dobrih 50.000 u narednoj godini uglavnom je, kako ističu, posljedica naglog povećanja broja nezaposlenih ukrajinskih izbjeglica tokom ljeta 2022. godine. Oni bi se tek postepeno integrirali na tržište rada.
