Prošlog svibnja tadašnji predsjednik Irana napravio je pobjednički krug tijekom prvog posjeta nekog iranskog čelnika Siriji od 2010. godine. Ebrahim Raisi pohvalio je ključnog saveznika Bašara al Asada zbog njegove 'pobjede' jer je, uz pomoć Irana i Rusije, porazio pobunjeničke snage i prkosio sankcijama kako bi ostao na vlasti. Manje od godinu dana kasnije situacija izgleda znatno tmurnije za iranski vanjskopolitički utjecaj, ne samo u Siriji, već i u cijeloj regiji
Asad je svrgnut nakon munjevite kampanje pobunjenika u prosincu, a zapadni dužnosnici izjavili su u utorak za The Wall Street Journal da je Sirija povukla većinu svojih trupa iz zemalja koje su nekada bile ključne za njezinu strategiju projiciranja moći na Bliskom istoku, prenosi Business Insider.
U međuvremenu su najmoćniji regionalni saveznici Irana, Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanonu, također desetkovani u svojim sukobima s Izraelom nakon terorističkih napada 7. listopada 2023. godine. Izrael je uz to nanio značajnu štetu iranskoj protuzračnoj obrani u napadima prošlog listopada.
Kao rezultat toga, čini se da će se novoizabrani predsjednik Donald Trump suočiti s bitno oslabljenim Iranom, dugogodišnjim protivnikom SAD-a.
Slabiji Iran
'Iran je imao brojne neuspjehe u prošloj godini', izjavio je za Business Insider Jon Alterman, viši potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, DC.
'Njegova mreža regionalnih posrednika je u rasulu, a najvažniji među njima — Hezbolah — pretrpio je najveće gubitke. Milijarde dolara koje je Iran uložio u Siriju u nekoliko desetljeća praktički su nestale', istaknuo je. 'Zapravo, teško je ukazati na bilo koji trend koji se već mjesecima kreće u njihovu korist', rekao je Alterman.
Desetljećima je Iran slijedio svoje temeljne ciljeve — slabljenje utjecaja SAD-a, izazivanje saudijske moći i okruživanje Izraela putem mreže milicija i saveznika diljem regije. Ove skupine, koje uključuju hutiste u Jemenu te šijitske milicije u Iraku, Iran naziva Osovinom otpora.
Međutim širom regije suočavaju se s velikim poteškoćama zbog izraelskih napada i intervencija njihovih saveznika. Nedavno su Izrael i SAD napali položaje hutista u Jemenu.
'Umjesto da okružuje Izrael, Teheran se sada vjerojatno osjeća okružen neprijateljski nastrojenim zemljama', izjavio je za Business Insider Mathew Burrows, savjetnik u izvršnom uredu Stimson centra u Washingtonu, DC. 'Iranska strategija obuzdavanja Izraela u potpunosti je u rasulu', dodao je.
Nevolje kod kuće
Na domaćem planu situacija također nije mnogo bolja. Iransko gospodarstvo oslabljeno je oštrim međunarodnim sankcijama, uključujući one koje je nametnuo Trump tijekom svog prvog mandata u sklopu kampanje 'maksimalnog pritiska'.
Sankcije su povezane s odlukom Irana da prekine opskrbu energijom u velikim dijelovima zemlje u prosincu. Vrijednost rijala značajno je pala, a inflacija iznosi čak 30 posto.
I na diplomatskom planu Teheran se suočava s brojnim izazovima. Njegovi najmoćniji međunarodni saveznici, Rusija i Kina, nisu u mogućnosti ili nisu voljni pružiti pomoć, izjavio je Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti na Sveučilištu Birmingham u Velikoj Britaniji.
vezane vijesti
'Rusija sada ima značajno smanjenu prisutnost u regiji', rekao je Wolff. Ranije je bila ključan oslonac Asadova režima, a sada je previše zaokupljena ratom u Ukrajini i nije mogla ponuditi značajnu pomoć, osim što je evakuirala Asada i njegovu obitelj iz zemlje.
Kina, premda ima veće ambicije na Bliskom istoku, nije pokazala volju za direktnim uplitanjem u sukobe u koje je uključen Iran.
'Tijekom relativno kratkog razdoblja Iran je pretrpio značajne gubitke', izjavila je Burcu Ozcelik, viša istraživačica za sigurnost na Bliskom istoku pri londonskom think tanku RUSI.
Povratak Trumpa
Trump je tijekom svog prvog mandata uveo niz sankcija Iranu. Također je 2020. naredio atentat na iranskog vojnog zapovjednika, general-bojnika Kasima Sulejmanija, u Iraku, dok je kroz Abrahamov sporazum nastojao normalizirati odnose između Izraela i arapskih zemalja Zaljeva.
U drugom mandatu Trump bi mogao pojačati svoju strategiju 'maksimalnog pritiska' kako bi oslabio iranski utjecaj u Iraku, gdje Teheran kontrolira mrežu milicija.
'Budući da su Hamas i Hezbolah oslabljeni, a hutisti pod pritiskom, logično je da će sljedeći na redu biti Irak', rekla je Ozcelik. 'To bi moglo ojačati iračke institucije i njihov suverenitet pred eksponencijalnim širenjem iranskog utjecaja', dodala je.
Ipak, iako je Iran možda slabiji, daleko je od sloma. Njegovi saveznici, uključujući hutiste i Hezbolah, premda oslabljeni, mogli bi se obnoviti. Iran bi također mogao pokušati destabilizirati novu vladu u Siriji i još uvijek posjeduje sofisticirani vojni i obavještajni aparat. Osim toga, zadržava potencijal za razvoj najopasnijeg oružja — nuklearne bombe.
Iran ponovno razvija nuklearni program
Nakon što je Trump napustio nuklearni sporazum iz Obamina mandata, Iran je ponovno počeo tiho razvijati svoj nuklearni program, a neki stručnjaci vjeruju da bi mogao proizvesti dovoljno materijala za oružje u roku od nekoliko mjeseci.
'Neki analitičari smatraju da bi slabost Irana mogla ubrzati njegove napore za razvoj nuklearnog oružja kao kompenzaciju ili barem prijetnju njime kako bi si ojačao pregovarački položaj', rekao je Alterman. 'Jedino pravo oružje u kratkom roku za Iran je ono nuklearno', zaključio je Burrows.
Velik izazov za Trumpa bit će kako spriječiti Iran da ga razvije, zaključuje Business Insider.
