Bio je to tjedan prekretničkih događaja. Krenuo je prošlog vikenda 44. sastankom sedam gospodarskih sila svijeta G7 u kanadskom Charlevoixu, nastavio se povijesnim susretom Kim Jong-una i Donalda Trumpa u Šangaju, usrećio nogometne fanatike početkom Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi, ushitio Amerikance, Kanađane i Meksikance zbog FIFA-ine odluke da njihove zemlje budu zajednički domaćini prvenstvu 2026. godine te urodio dogovorom makedonskog premijera Zorana Zaeva i grčkog Aleksisa Ciprasa o nazivu nekadašnje jugorepublike, koja bi trebala postati Republika Sjeverna Makedonija.

Sastanak G7 pokazao se katastrofom. On je trebao dokazati kakvo-takvo zajedništvo među članicama unatoč uvođenju američkih carina na čelik i aluminij iz Kanade i EU-a i pritisku na Europu da kupuje skupi američki LNG umjesto jeftinijeg ruskog prirodnog plina, ali je tek potvrdio da je Amerika pod Trumpovim vodstvom bezobzirna saveznica, a Trump nepredvidljivi inatljivac, dokazujući to povlačenjem svojeg potpisa na zajedničkoj izjavi nakon što je već napustio sastanak, vrijeđajući usput domaćina Justina Trudeaua.

Na povijesnom sastanku u Šangaju Trump je pokazao drukčije lice, dijeleći južnokorejskom predsjedniku komplimente, rukujući se s njime dugih 13 sekundi i pokazujući mu svoju moćnu limuzinu zvanu 'zvijer'. Čelnici su iza sebe ostavili 60 godina mračne povijesti, nepovjerenja, pa i osobnog vrijeđanja. Svijet je pozdravio sastanak, ali američki kritičari Trumpov povijesni potez nisu štedjeli. 'Glavni rezultat samita jest sam samit, propagandna pobjeda za Kim Jong-una kod kuće i nešto što kod svoje kuće Trump može proglasiti osobnim trijumfom, ali već u utorak ujutro postalo je jasno da je napredak prema denuklearizaciji bio tek retorički', piše magazin Time.

Za to vrijeme Europa je svjedočila srazu između nove talijanske populističke i nove španjolske socijalističke vlade. Nakon što je Italija odbila primiti brod sa 629 migranta, prihvaća ga Španjolska, što je novi dokaz o podjeli Europe oko izbjegličke krize.

A novu španjolsku vladu nevolja je dočekala iza prvog ugla. Tjedan dana nakon preuzimanja dužnosti novi ministar kulture i sporta, 47-godišnji TV-novinar i pisac Maxim Huerta Hernandez dao je ostavku zbog presude iz 2017., kojom je bio prisiljen platiti 365.928 eura kazne zbog porezne utaje prije deset godina.

Irsku također trese referendumska groznica. Na referendumu Irci namjeravaju glasati o tome treba li iz ustavnog zakona donesenog 1937. ukinuti zabranu bogohuljenja, za što kazna iznosi do 25.000 eura. Buru je izazvala policijska istraga britanskog komičara Stephena Frya jer je 2015. u TV-intervjuu danom nacionalnoj mreži RTE Boga nazvao 'manijakom'. Dok su jedni za ukidanje zakona, drugi smatraju da kršćani imaju pravo na pravnu zaštitu svojih uvjerenja. Konkretan datum referenduma još se ne spominje.

'Život u Dublinu skuplji je od života u Abu Dhabiju i Silicijskoj dolini, čak skuplji nego u središtu Londona!', komentira dnevnik The Irish Times 72. mjesto irske prijestolnice na listi prvih stotinu najskupljih gradova u svijetu za strance i posjetitelje. Riječ je o listi 475 svjetskih gradova koje analizira ECA International, međunarodna konzultantska kuća za prikupljanje podataka o kakvoći i troškovima života stranaca s privremenim ili stalnim boravkom u gradovima širom svijeta. Uz 18 europskih destinacija, Dublin se na popisu stotine najskupljih našao opet nakon 2014., a glavni krivac za skupoću je jačanje eura. Među tih prvih stotinu samo su tri američka grada, dok su na čelu četiri švicarska – Zürich, Ženeva, Basel i Bern. Iako se London smatra superskupim, na ovogodišnjoj je listi 109., a u Ujedinjenom Kraljevstvu najjeftiniji za strance je Belfast.

Neslavno prvo mjesto na toj listi zauzima Caracas. Ali što će stranci u zemlji u kojoj je zabilježeno 24.571 posto inflacije u zadnjih 12 mjeseci? Venezuelanska vlada je prošlog ponedjeljka obznanila da je dnevna inflacija 2,4 posto, a u svibnju je iznosila 110,1 posto u odnosu na travanj. Mjesečna plaća kirurga u svibnju je bila nešto manja od šest milijuna bolivara (375 kuna), a kilogram mesa stajao je dva milijuna (125 kuna). Da kupe kilogram kruha, Venezuelanci moraju istovariti ruksak bezvrijednih novčanica.

Od stravičnog uragana Maria, koji je gotovo izbrisao život u Portoriku, prošlo je devet mjeseci, ali nitko ne zna pravi broj žrtava. Procjene se kreću od vladinih 64 službeno poginulih do 4645 smrtno stradalih osoba, koliko ih broje stručnjaci s Harvarda. Centar za istraživačko novinarstvo (CPI) zabilježio ih je 319, CNN ih je po portorikanskim mrtvačnicama pronašao 499, a The New York Times je došao do brojke od 1052 osobe. Ali Portoriko nije izuzetak. Nakon potresa u Mexico Cityju 1985. broj žrtava se rastegao od 5000 do 45.000, a žrtve potresa na Haitiju 2010. varirale su od 46.000 do 316.000. 'Bogate zemlje broje manje da prikriju vlastite propuste, a siromašne više zbog međunarodne pomoći - svatko broji prema svojoj motivaciji', zaključuje John Mutter sa Sveučilišta Columbia.

Od 24. lipnja žene u Saudijskoj Arabiji i službeno smiju sjesti za volan. Odnedavno mogu ići u kino i na sportske stadione, ali bez odobrenja muškog staratelja, oca, brata, rođaka ili muža ne mogu četiri stvari: udati se, dobiti razvod (bez dozvole muža), izvaditi putovnicu i otvoriti račun u banci.

U kojim zemljama bankovne račune ima više žena nego muškaraca? Ima ih u šest, ali ne u Švicarskoj ili Finskoj, nego na Filipinima, u Argentini, Gruziji, Indoneziji, Laosu i Mongoliji. To je podatak Svjetske banke o dostupnosti bankovnih računa u 140 zemalja. Kako to? U slučaju Filipina puno je žena gastarbajterica, pa im računi služe za slanje novca obiteljima kod kuće. U ostalim zemljama, s izuzećem Laosa, znatno više žena, njih 43 posto, u odnosu na 24 posto muškaraca prima plaće u obliku novčanih transfera u sklopu vladinih programa, ali nakon završetka plaćanja više ih ne koriste u druge svrhe.

P.S. Znate li što su phubberi? To je nova engleska kovanica za opis ljudi koji zure u mobitel ignorirajući sve oko sebe. U kineskom gradu Xi'anu u sjevernoj provinciji Shaanxi gradske su se vlasti dosjetile kako im doskočiti. Poput posebnih staza za bicikliste, na jednoj od svojih prometnica uveli su metar široku i 100 metara dugačku posebnu stazu obojenu u zeleno, plavo i crveno, oslikanu mobilnim uređajima i upozorenjem 'staza za phubbere'. Staza nije dugačka, ali je, kažu, dobar način upozorenja da obrate pozornost na svijet oko sebe zbog vlastite i sigurnosti drugih.