Predsjednici dviju utjecajnih iseljeničkih organizacija, prof. Emir Ramić i mr. Haris Alibašić, ocijenili su neprimjerenim i nevažećim uključivanje Hrvatske u ovaj hidroenergetski projekt Republike Srpske, koji predviđa gradnju HE Dubrovnik 2.

'Enitet Republika Srpska, nastao legalizacijom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocidom nad njenim građanima, ne može sklapati nikakve sporazume s drugim državama. Svi dogovori koje provode predstavnici manjeg entiteta služe za stvaranje slike o 'državnosti entiteta', koji ima za cilj podjelu države Bosne i Hercegovine. Oni nemaju nikakvu sporazumnu i zakonsku vrijednost. Samo je država Bosna i Hercegovina suvereni, internacionalni, subjekt i bez nje se ništa ne može odlučiti u ovim pitanjima', navode u priopćenju medijima Ramić i Alibašić, koji smatraju da bi gradnjom niza hidroelektrana u sustavu Gornji horizonti i HE Dubrovnik 2 dolina Neretve postala nepogodna za život.

Kao i brojne ekološke udruge, uključujući Svjetski fond za prirodu (WWF), Ramić i Alibašić upozoravaju da će izgradnja niza hidroelektrana na tom području uzrokovati zaslanjenje delte rijeke Neretve, devastirati prirodna staništa i poljoprivredne resurse te ornitološki rezervat Hutovo blato kod Čapljine.

'Ovaj projekt predstavlja ekološki zločin protiv prirode Bosne i Hercegovine, ugrožava suverenitet države Bosne i Hercegovine i negira državnost Bosne i Hercegovine', smatraju Ramić i Alibašić.

Europsku komisiju i Parlament EU upozorili su na 'neprimjerno ponašanje države Hrvatske prema suverenitetu države Bosne i Hercegovine' te da je 'sklapanje ugovora s entitetom Republike Srpske veliki korak nazad u suradnji između Bosne i Hercegovine i Hrvatske'.

Iako je Republika Srpska daleko odmakla sa spornim projektom, čim sklapa već ugovore o gradnji s Hrvatskom, federalna Vlada FBiH u Sarajevu djeluje prilično nezainteresirano, dok se naveliko planira prevođenje voda iz sliva rijeke Neretve u Trebišnjicu.

Nakon prošlomjesečnog sporazuma Čačić-Džombić o suradnji u gradnji HE Dubrovnik samo je izjavom reagirao predsjedavajući Predsjedništva BiH-a Bakir Izetbegović ustvrdivši da je sporazum protuustavan. Ustav BiH, poručio je, entitetima dopušta sklapanje međunarodnih sporazuma, ali samo uz suglasnost Parlamenta BiH, koja nije donesena.

Štoviše, Vlada FBiH nema sve informacije o postupku procjene utjecaja na okoliš iako bi gradnja spornih hidroelektrana i prevođenje voda iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice utjecala na okoliš istočne Hercegovine kao i nizvodno dolinu i deltu Neretve u Hrvatskoj.

Dvojac bez kormilara

Bivša ministrica hrvatskog Ministarstva zaštite okoliša i prirode Mirela Holy zato je proljetos tražila dostavu dokumentacije o utjecaju na okoliš.

Srebrenka Golić, ministrica prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS-a, obećala joj je to na sastanku u travnju u Slavonskom Brodu, iako je dva dana prethodno naveliko sudjelovala u pripremama za gradnju prve u nizu hidroelektrana – HE Dabar.

Uručujući 'Dokument o lokacijskim uslovima gradnje te elektrane' direktoru HE Dabar Radivoju Bratiću, ministrica Golić, prema Nezavisnim novinama, izjavila je da su njime 'ispunjeni urbanističko-tehnički uvjeti za izgradnju ovog vrlo važnog energetskog potencijala, koji će djelovati u kompleksu Gornjih horizonata i koji će, pored postojećih, kasnije podrazumijevati još dvije hidroelektrane'. Te buduće dvije hidroelektrane u okviru Gornjih horizonata su Nevesinje i Bileća.

Zatim je banjalučka vlada Aleksandra Džombića donijela odluku o utvrđivanju općeg interesa za gradnju HE Dabar. A tri mjeseca kasnije Džombić uspjeva još s ministrom Čačićem dogovoriti zajedničku gradnju HE Dubrovnik 2, između međunarodnih ekoloških šteta vješto veslajući prema konačnom cilju RS-a da postane vodeći regionalni proizvođač električne energije.