Zakon o posebnim pravima predsjednika Republike promijenjen je početkom 2013. zbog kritika u javnosti pa je konzumacija prava ograničena na pet godina, kako je to od samoga početka u susjednoj, prijateljskoj i nešto bogatijoj Sloveniji. Drugi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić nakon prestanka mandata ostvario je doživotno pravo na ured, dva službenika, osiguranje i službeno osobno vozilo prema tada važećem zakonu, a ono mu nije ukinuto nakon izmjene.

Prilikom formiranja Mesićeva ureda kao bivšeg predsjednika samo je obnova vile u Grškovićevoj ulici, u kojoj je smješten, stajala 700.000 kuna. Za sada je bivši predsjednik Mesić jedini korisnik spomenute privilegije, a od formiranja ureda 2010. do danas potrošio je nešto više od pet milijuna kuna.

U proračunu za 2014. za financiranje ureda bivšeg predsjednika nakon rebalansa predviđeno je 863.000 kuna. I nakon promjena ostala su mu prava na korištenje ureda, službenika i automobila, ali se u zakonu eksplicitno ne spominje osiguranje.

Podsjetimo da su Josipović i Mesić u siječnju 2012. 'zaratili' oko ureda bivšeg predsjednika. Tada je Josipović, dok je još bio svjež predsjednik, poručio da on poslije završetka svog mandata neće trebati imati vlastiti ured dodajući kako ured bivšeg predsjednika ima smisla samo ako od 'bivšeg predsjednika očekujemo nešto'.

Također je tada bocnuo Mesića da je izlišno imati ured bivšeg predsjednika dok narod gladuje. Epilog je bila promjena zakona, ali ured nije ukinut, nego je njegovo trajanje vremenski ograničeno. Promjene zakona ponovo se nisu bavile definiranjem djelokruga rada, tj. onime što bi bivši predsjednik trebao raditi u svom uredu svaki dan.

Aktualni predsjednik Josipović nakon isteka mandata namjerava se vratiti na posao na Pravni fakultet. Ako se predomisli i ipak konzumira pravo na ured, još jedan ured bivšeg predsjednika bio bi dodatni uteg za zemlju koja grca u neimaštini. Zbog toga što bismo udvostručili troškove vlasti bi možda trebale razmisliti o ideji da se radi uštede i Josipovića ugura u vilu u Grškovićevoj, naravno ako izgubi izbore.

Upitno je i koji je smisao ureda bivšeg predsjednika nakon što mu prestane mandat. Zakon kojim se regulira pitanje bivšeg predsjednika donijela je vlada Ive Sanadera po hitnom postupku, a njegovo donošenje objašnjeno je potrebom da se bivšem predsjedniku omogući 'nastavak razvijanja suradnje u zemlji i inozemstvu', da bivšem šefu države treba osigurati 'primjeren stupanj sigurnosti, posebice u svjetlu jačanja međunarodnog terorizma' te da takvu instituciju imaju i druge zemlje stabilne demokracije. Iako je u javnosti sporadično kritiziran smisao njegovog postojanja, ništa nije napravljeno kako bi se točno definiralo koje su dužnosti predsjednika nakon isteka mandata.

Koji su rezultati Mesićeva ureda nakon četiri godine postojanja, teško se može dokučiti jer za svoj rad ne odgovara nikome.

Prema informacijama koje objavljuje na svojoj službenoj stranici, bivši predsjednik mnogo putuje i promovira Hrvatsku. U posljednja dva mjeseca bio je na inauguraciji novog ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka kao izaslanik aktualnog predsjednika Josipovića, a obišao je i Albaniju, u kojoj je boravio na poziv gradonačelnika obalnog grada Shengjina Salvadora Kaçaja povodom otvorenja turističke sezone; Kazahstan, u kojem je sudjelovao na Ekonomskom forumu u Astani, i Kinu, u kojoj je između ostaloga s upravom Industrial and Commercial Bank of China Ltd. (ICBC) razgovarao na temu otvaranja podružnice. U Hrvatskoj je za to vrijeme prisustvovao otvaranju pilot informatičke radionice, osnovane po uzoru na slovensku informatičku radionicu za pismenost starijih ljudi.

Poznati su njegovi pokušaji da se naši poduzetnici povezu s rastućim tržištima zemalja središnje Azije, Kine ili Afrike, zbog čega se u zemlji znao naći i na meti kritika. Iako je lobirao za mnoge investicije, ništa ili malo toga je realizirano. Nematerijalnu vrijednost promocije Hrvatske teško je procijeniti. I nakon četiri godine postojanja teško se može reći da je ured bivšeg predsjednika opravdao svoje postojanje.