UN-ovi inspektori u ponedjeljak nisu uspjeli doći do lokacije napada kemijskim oružjem u predgrađu Damaska, ali sudeći prema razgovoru s hrvatskim stručnjacima presudnu ulogu u utvrđivanju počinitelja imat će obavještajni, a ne znanstveni podaci. Podsjetimo, rakete s nervnim plinom ubile su stotine ljudi prošle srijede, a Liječnici bez granica su tijekom vikenda nedvosmisleno utvrdili da se kemijski napad dogodio. Zaraćene strane prebacuju odgovornost za zločin, a UN-ovi inspektori bi trebali dati odgovor tko stoji iza napada
Ministar vanjskih poslova Velike Britanije William Hague u međuvremenu je izjavio da je sirijski režim predsjednika Bašara al-Asada dosad možda i uklonio sve dokaze o nedavnim napadima kemijskim oružjem u Damasku. Sirija je u nedjelju pristala omogućiti inspektorima da posjete te lokacije. Međutim, SAD i njegove saveznice izjavljuju da je vladino žestoko granatiranje tog područja posljednjih pet dana vjerojatno uništilo dokaze te da je dopuštenje inspektorima stiglo prekasno.
Mirko Bilandžić, profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, stručnjak za terorizam i međunarodnu sigurnost, kaže da je vjerojatnost postojanja 'savršenog zločina' vrlo mala. 'Vrlo je teško uništiti sve tragove napada kemijskim oružjem koji se, prema raspoloživim informacijama, očito dogodio. 'Obradom 'mjesta zločina' inspektori koji posjeduju sve nužno znanje, logistiku i tehnologiju nedvojbeno će otkriti što se zaista dogodilo', kazao je on.
Također, objašnjava Bilandžić, neće biti problem niti otkriti počinjenje ratnog zločina nad civilnim stanovništvom jer postoje raniji i aktualni obavještajni podaci, satelitske snimke, izvršit će se analiza načina izvršenja zlodjela, a i točno bi se trebalo znati koliko i kakvog kemijskog oružja ima, tko ga posjeduje i ima sposobnosti i namjere za njegovu uporabu, gdje je bilo deponirano i tko je spornog dana držao koje položaje bez obzira na dinamiku i promjene u pogledu vojne situacije. 'Naravno, ostaje sporno pitanje dokazivanja stvarnih počinitelja zločina i obznanjivanja aktera zlodjela i razloga i ciljeva tog čina', naglasio je Bilandžić. Nabrojio je tri opcije koje su moguće: aktualni sirijski režim ili njegove pojedine strukture kao izvršitelj napada, različiti elementi heterogenih oporbenih vojnih formacija, ali i 'treća strana' kao izvršitelj napada s ciljem pripisivanja tog zlodjela nekom drugom kako bi se opravdale kasnije vlastite akcije.
Toksikolog Franjo Plavšić kaže da će inspektori na terenu uzeti uzorke tkiva sa živih i mrtvih i testirati ih na određeni enzim koji se u organizmu oslobađa pri napadima kemijskim oružjem. 'Ako je u pitanju sarin, on se u tragovima može pronaći dugo vremena nakon napada. U Halabji u Iraku, gdje je Sadam Husein upotrijebio kemijsko oružje nad kurdskim civilima, sarin se u tragovima mogao pronaći godinama kasnije', objašnjava Plavšić. Ipak, on je mišljenja da će inspektorima biti mnogo teže odrediti tko je upotrijebio kemijsko oružje. Dakle, saznanja o počinitelju zločina doći će iz obavještajnih izvora, a ne iz redova znanstvenika. 'Ako je upotreba bila sofisticirana, onda je to vjerojatno bila vojska, a ako je bila primitivnija, onda su vjerojatno bili pobunjenici jer kemijsko oružje treba znati upotrijebiti', objašnjava toksikolog.
Američki i europski sigurnosni izvori izjavili su da su SAD i savezničke obavještajne agencije napravili preliminarnu procjenu da su sirijske snage koristile kemijsko oružje u napadu. Bilandžić kaže da SAD lako mogu srušiti s vlasti Bašara al-Asada, ali se postavlja pitanje što će nakon toga biti sa Sirijom. 'To su mogli i do sada makar bi s možebitnom odgovornošću režima za uporabu kemijskog oružja dobili stanovito opravdanje', naglašava. Međutim, Bilandžić upozorava da međunarodna zajednica nema jasnu orijentaciju izgradnje postkonfliktne Sirije u kojoj je unutarnja situacija višestruko složena (politički, religijski, etnički itd.), a još složenijom se čini regionalni kontekst u relaciji sa sirijskom ozbiljnom krizom.
Svako rješenje ima ozbiljne posljedice i neće tako skoro dovesti do stabilizacije stanja. 'Na unutarnjoj razini očito je da je tamošnja oporba, kako političko, tako i vojno krilo, razjedinjena i nije lansirala nijedno prepoznatljivo lice koje bi moglo preuzeti odgovornost i ujediniti zemlju nakon pada diktatora', kazao je stručnjak za terorizam. Zasad je, nastavlja Bilandžić, ta antiasadovska pozicija jedino što ih labavo povezuje. 'Obama također zbog globalnih sigurnosnih i političkih razloga važe mogućnosti o eventualnoj klasičnoj vojnoj intervenciji u Siriji i zbog toga što bi SAD-u intervencija u Siriji bila treći rat na muslimanskom tlu, a ni prva dva još nisu završena. S druge strane, libijski model vojne intervencije neće riješiti sirijsku krizu', zaključio je stručnjak za terorizam i međunarodnu sigurnost.
Dodajmo na kraju i da je Rusija u ponedjeljak upozorila SAD na 'iznimno teške' posljedice moguće vojne intervencije u Siriji u telefonskom razgovoru između šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova i američkog kolege Johna Kerryja. Rusija je 'jako zabrinuta' zbog nedavnih američkih izjava prema kojima je Washington spreman 'intervenirati' u sirijskom sukobu'. Sirijski sukob prijeti rasplamsavanjem u veliku krizu svjetskih razmjera.