Saharska prašina, nositeljica priča o egzotičnim pustinjskim olujama i spektakularnim prizorima crvenog neba, često izaziva znatiželju. No kada se proširila vijest da su u ožujku 2022. radioaktivni izotopi plutonija i cezija pronađeni u pijesku koji je stigao u Europu, mnogi su se zapitali - je li takva prašina opasna za zdravlje i koliko često dolazi do nas
Kako je tportal već pisao, međunarodni tim klimatologa otkrio je da je saharski pijesak koji je stigao u Europu u ožujku 2022. sadržavao radioaktivne izotope.
vezane vijesti
Iako se isprva smatralo da ti radioaktivni izotopi dolaze kao rezultat francuskih nuklearnih testova iz 1960-ih u alžirskoj Sahari, znanstvenici su brzo opovrgnuli tu teoriju. Analize su pokazale da prašina nosi tragove nuklearnih pokusa SAD-a i Sovjetskog Saveza iz vremena Hladnog rata. Te radioaktivne čestice proširile su se atmosferom diljem svijeta, uključujući Saharu.
Dobra vijest za stanovništvo Europe jest da razina radioaktivnosti u toj prašini nije dovoljno visoka da bi predstavljala zdravstveni rizik. 'Razina zračenja je ispod svih sigurnosnih granica i u skladu je s prirodnim zračenjem u tlu', navedeno je u studiji znanstvenika iz pariškog Laboratorija za klimu i znanost o okolišu.
No nas je zanimalo koliko često saharski pijesak dolazi na područje Hrvatske te kako Državni hidrometeorološki zavod prati i bilježi tu pojavu.
Koliko često saharski pijesak doputuje do Hrvatske?
Dok Španjolska i Grčka redovito bilježe ovakve epizode, saharska prašina u Hrvatskoj relativno je rijedak fenomen, odgovorili su za tportal iz DHMZ-a. Prema informacijama kojima raspolažu, takve epizode ne prate se sustavno, već se evidentiraju kada meteorološki motritelji zabilježe obojenu kišu (tzv. blatnu kišu) ili smanjenu vidljivost zbog prašine. Kada se očekuje njezin dolazak, meteorolozi o tome obavještavaju javnost u vremenskoj prognozi.
Zanimljivo, podaci iz 2024. otkrivaju da je saharska prašina stigla u Hrvatsku tri puta te godine, što je u skladu s dosadašnjim prosjekom. DHMZ nije zabilježio značajan porast ovih slučajeva u usporedbi s prethodnim godinama.
Kako se predviđa i prati saharska prašina?
Regionalni centar Svjetske meteorološke organizacije u Barceloni svakodnevno izdaje trodnevne prognoze kretanja saharske prašine, a one su dostupne i hrvatskim meteorolozima te pomažu u pravovremenoj pripremi i informiranju javnosti, kažu nam u DHMZ-u.
Što se tiče mjerenja kvalitete zraka u Hrvatskoj, DHMZ održava državnu mrežu za praćenje kvalitete zraka. No praćenje radioaktivnosti obavlja se na razini Sektora za radiološku i nuklearnu sigurnost Ravnateljstva civilne zaštite te on redovito objavljuje rezultate mjerenja zraka, vode i tla.
Saharski pijesak: Utjecaj na zdravlje i okoliš
Iako trenutne razine radioaktivnosti ne predstavljaju prijetnju, znanstvenici upozoravaju na druge probleme vezane uz saharsku prašinu. Ona, naime, može uzrokovati zagađenje zraka te utjecati na zdravlje ljudi, pogotovo kod onih koji imaju respiratorne bolesti. Također, povećava zagađenje tla i vode, što može imati dugoročne posljedice na poljoprivredu.
Za one koji su zabrinuti za svoje zdravlje, stručnjaci ističu da je nošenje zaštitnih maski tijekom intenzivnih epizoda prašine dobra mjera opreza, a alergičari bi se trebali obratiti liječnicima za savjet.
Saharski pijesak
Mitovi i zablude
Iako priče o radioaktivnoj prašini možda zvuče zastrašujuće, trenutne analize pokazuju da nema razloga za paniku. Ipak, saharski pijesak ostaje relevantan problem, kako zbog utjecaja na klimu i okoliš, tako i zbog moguće povezanosti sa zagađenjem zraka.
